KNJIGA S POZNATIM KRAJEM Šta se promijenilo nakon dvije zajedničke sjednice vlada BiH i Hrvatske?

Piše: A. Čorbo-Zećo

Bila je to 2010. godina kada su tadašnja predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor i predsjedavajući Vijeća ministara BiH  Nikola Špirić predsjedavali prvom sjednicom Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Tada je u Splitu naglašeno da su odnosi Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine partnerski i dobrosusjedski zasnovani na poštivanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta, te da će u tom duhu nastaviti uređivati sva bilateralna pitanja.

Do 2017. godine kada će biti održana druga zajednička sjednica nismo se makli s mrtve tačke, makar kada je prosperitet u pitanju, jer su sporna pitanja ostala neriješena.

Na drugoj zajedničkoj sjednici koja je održana u Sarajevu 7. jula 2017. godine Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Hrvatske isto su željeli što i 2010. godine dalje jačati dobre bilateralne odnose temeljene na ravnopravnosti i međusobnom uvažavanju; naglasiti da su odnosi Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine partnerski i dobrosusjedski; izraziti namjeru i volju pristupati rješavanju otvorenih pitanja u duhu prijateljstva, partnerstva i uzajamnog povjerenja....

U tom duhu do danas Hrvatska nastavlja po starom, još bahatije, tvrdoglavije s tim da se otvara i novi/stari problem uplitanje Zagreba u unutrašnja pitanja BiH, kao što su lobiranja za Izborni zakon koji je BiH udaljio od EU puta i to sve dok iz Hrvatske slušamo kako oni osnažuju i afirmišu evropski put Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji.

I u tom duhu osvanu i 2023. godina i nova Vlada BiH predvođena HDZ-om, u kojoj lideri Trojke ističu da dijalog nema alternativu te će i sutra 20. juna 2023. potpisati neku novu/staru zajedničku izjavu!?

Uvažavajući dugogodišnje aspiracije Hrvatske u BiH, koje imaju i hašku presudu UZP-a, nikoka nije iznenadilo da vrh Vlade Hrvatske uoči zajedničke sjednice, otvoreno razgovara samo sa HDZ-om, i to liderom Draganom Čovićem o pitanjima koja im realno ne može riješiti Čović. Sve je u Neumu spakovano, čini se i dnevni red.

Odsutnost i nezainteresiranost resornih ministara koji još pripadaju tzv. 'probosanskoj kvoti' govori to da se mnogo neće miješati u svoj posao. 

Iako još uvijek nije poznat detaljan dnevni red, opozicija u BiH već traži da se uvrste tačke oko problema zbog namjere Hrvatske za uspostavu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovske gore, kao i pitanja poštivanja konvencija kojim se garantira pristup otvorenom moru.

Naravno, da je pitanje granice na rijeci Uni, korištenja akumulacije Buškog jezera, te pitanje nevraćene imovine Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj nešto bez čega bilo kakve zajedničke izjave neće imati smisla, ali je teško očekivati da se izričiti stavovi i čuju nakon sjednice, poznavajući djelovanje ministara u Vijeću ministara.

Interesantno je kako se već duže priča o položaju Hrvata samo u Federaciji, da više niko ne govori i o položaju Hrvata i njihovom povratku u Republiku srpsku.
Teško je očekivati i da neko sutra jasno izrazi kritike zbog priznanja da je Vlada Hrvatske utjecala na Christiana Schmidta da 2. oktobra nametne izmjene Izbornog zakona i Ustava, te još vrlo bahato to i priznaju.

Valjda oni tako zamišljaju taj dijalog između dvije zemlje, a političko Sarajevo to, nažalost, tako prihvata.