Francuska teško pogođena klimatskim promjenama i loše pripremljena za posljedice

(Patria) - Francuska je teško pogođena klimatskim promjenama i nije spremna za posljedice, javio je AFP pozivajući se na francusko Visoko vijeće za klimu (HCC). Rekordna vrućina i izuzetna suša od prošle godine imale su „ozbiljne posljedice u Francuskoj“ i više su od onoga s čime se trenutni sistemi za prevenciju i upravljanje krizama mogu nositi, navodi se u godišnjem izvještaju HCC-a.

Ta zapadnoevropska zemlja zabilježila je temperaturu od 2,9 stepeni Celzijusa iznad prosjeka 1991-2020, navodi se u izvještaju. Poljoprivreda je teško pogođena, prinosi usjeva su pali za 10-30 posto, dok su uslovi suše značili „praktično nikakvu reprodukciju“ nekih vodozemaca i „nisku ili abnormalnu reprodukciju“ ptica močvarica.

Problem oko pijaće vode zahvatile su više od 2.000 opština, dok je 8.000 drugih zatražilo proglašenje „prirodne katastrofe“ zbog suše, koja izaziva pukotine na zgradama kao rezultat skupljanja i bubrenja glinenog tla, navodi se u izvještaju.

Zdravstveni sistem je imao „2.816 više smrtnih slučajeva u 2022. godini“ dodao je HCC. U izvještaju se također navodi da je Francuska bila loše pripremljena za borbu protiv šumskih požara i da je bila prisiljena pozvati pojačanje iz inostranstva.

Ovi efekti će se samo intenzivirati kako klimatske promjene budu napredovale. Prošle sedmice u izvještaju Svjetske meteorološke organizacije i Službe za klimatske promjene Kopernikus Evropske unije navedeno je da je Evropa kontinent koji se najbrže zagrijava na svijetu, i da je za oko 2,3 stepena Celzijusa toplije prošle godine nego u predindustrijskim vremenima. Evropa, koja se zagrijava na dvostruko više od globalnog prosjeka od 1980-ih, prošle godine je imala najtoplije ljeto u historiji, a zemlje uključujući Francusku, Njemačku, Italiju, Portugal, Španiju i Ujedinjeno Kraljevstvo doživjele su najtopliju godinu dosad.

Francuska se obavezala da će smanjiti svoje emisije za 40 posto do 2030. godine, u poređenju sa nivoima iz 1990. godine.

HCC poziva na „dalekosežnu ekonomsku politiku“ koja zahtijeva javno i privatno finansiranje „od 30 milijardi eura godišnje od sada do 2030. godine“ kako bi se dekarbonizirala ekonomija, dajući prioritet transportu, sektoru s najvećim emisijama.