Piše: Enver Išerić
Agresija na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine počela je za vrijeme Ramazanskog bajrama. Toga dana, 4. aprila 1992. godine Služba državne bezbjednosti Srbije ostavila je svoje zločinačke tragove na ulicama Bijeljine.
U noći uoči Bajrama te 1992. godine Sarajevom su odjekivali rafali i najavljivali krvave i teške dane. Isto i još agresivnije djelovanje nastavljeno je i prvog dana Bajrama. Bilo je to vrijeme kada je trebalo realizirati do u detalje razrađeni plan okupacije Bosne i Hercegovine. Sve je trebalo završiti munjevitom brzinom, za petnaestak dana.
Međutim, nešto u tom planu je nedostajalo i on je propao. A nedostajala je procjena rizika. Zanemarili su i potcijenili hrabrost i odlučnost patriota, kasnije Armije Republike Bosne i Hercegovine, da brani i odbrani svoju državu. Bio je to žestok vojni udar na našu nezavisnu državu Bosnu i Hercegovinu.
Danas, trideset i jednu godinu nakon toga, dešavaju se slične stvari. Bajram je 28.06.2023. godine. Dan prije Bajrama najavljen je udar na ustavni poredak Bosne i Hercegovine od strane Narodne skupštine bosanskohercegovačkog entiteta Republika srpska. Toga dana zakazana je sjednica tog zakonodavnog tijela, a na dnevnom redu je Prijedlog zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - po hitnom postupku.
Kada neko krene u takve aktivnosti, to znači da je spreman na sve moguće posljedice takvih odluka, jer to predstavlja izazivanje i stvaranja stanja anarhije u cijeloj državi, a krajnji ishod je vrlo teško predvidjeti.
To je također vrlo osmišljen plan i jedan od koraka na putu njegovog ozbiljenja, jer se žele obesmisliti sve institucije države Bosne i Hercegovine i odluke koje te institucije donose, a entitet Republiku srpsku učiniti potpuno nezavisnom od Bosne i Hercegovine i njenih institucija. To je „faktičko“ proglašenje nezavisnosti. Sljedeći korak je formalno proglašenje nezavisnosti i traženje međunarodnog priznanja. To potvrđuje i izjava Milorada Dodika data u intervjuu za RTRs dana 26.06.2023. godine: "Mi nismo međunarodno priznata zemlja."
Zbog toga je potrebno proglasiti visok stepen spremnosti svih državnih organa za odbranu suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
Prema vođama i inicijatorima ovih aktivnosti, koje predstavljaju direktan udar na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, njen suverenitet i teritorijalni integritet, potrebno je preduzeti sve zakonom predviđene mjere i suditi im za počinjenje krivičnog djela.
Bitno je podsjetiti na Član 239. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojim je propisano: "Službeno lice u institucijama Bosne i Hercegovine, institucijama entiteta ili institucijama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, koje odbije da izvrši konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava ili Evropskog suda za ljudska prava, ili sprječava da se takva odluka izvrši, ili na drugi način onemogućava njeno izvršenje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina." Ovo krivično djelo u direktnoj vezi je sa članom 156. koji propisuje krivično djelo napada na ustavani poredak, sa zaprijećenom kaznom od najmanje pet godina, ali i sa članom 157. koji licima koja ugrožavaju teritorijalnu cijelinu Bosne i Hercegovine, propisuje kaznu zatvora od najmanje pet godina.
Zato su djelovanja pravosudnih institucija i stručnih i moralnih vršilaca tih dužnosti od ključne važnosti za očuvanje države, njenog ustavnog poretka i mira i sigurnosti građana. Neka im kao primjer bude Katalonija, odnosno njen pokušaj otcjepljenja i reakcija države i njenih organa.
Svi koji kalkulišu i oklijevaju, ali prije svega odbijaju da rade svoj posao, uz to što pokazuju nedostatak visokog stepena patriotizma, direktno se svrstavaju na stranu onih koji pokušavaju uništititi državu i njene institucije.
Bilo bi uzaludno pozivati institucije Republike srpske da otkažu sve planirane i zakazane napade na državu, ali zato je obaveza pozvati sve institucije i patriote na djelovanje i visok stepen "opreza".