Zahtjev Kluba Bošnjaka u Domu naroda Državnog parlamenta da se Ustavni sud BiH očituje o HDZ-ovom prijedlogu izmjena Izbornog zakona BiH, najviši HDZ-ovi funkcioneri nazvali su udarom na Hrvate.
Mediji pod jakim utjecajem HDZ-a danima objašnjavaju čitateljima kako Bošnjaci Hrvatima ne dozvoljavaju da sami biraju svoje predstavnike u vlasti. Sila je to većeg nad manjim.
U uputstvu za opstanak Hrvata u Bosni i Hercegovine navodi se još i to da je upravo zbog ovakvih stvari važno glasati za HDZ. Hrvate, ispada tako, niko ne može zaštititi osim HDZ-a i Dragana Čovića. Svaku drugu političku opciju potrebno je odbaciti još danas.
Suština HDZ-ovog viđenja novog Izbornog zakona u BiH je u tome da člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda mogu izabrati samo Hrvati iz zapadne Hercegovine, ili tamo gdje HDZ sada ima apsolutnu dominaciju. Glasovi Hrvata iz Bosne, poput sarajevskih Hrvata, ili Hrvata recimo iz Kaknja, Vareša, Tuzle ne bi imali nikakvu vrijednost. Bošnjačkog člana u Predsjedništvu BiH birali bi Bošnjaci iz, naprimjer, Sarajeva, dok bi glasovi Bošnjaka iz Stoca bili vrijedni kao i hrvatski glasovi iz Sarajeva. Dakle, i hrvatski glasovi iz Sarajeva i bošnjački iz Stoca vrijedili bi kao srpski dinar u centru Berlina.
Ono što traži HDZ BiH kroz izmjene Izbornog zakona nije ništa drugo nego getoizacija. Izmjena Izbornog zakona BiH po modelu Dragana Čovića tri naroda u BiH definitivno bi bili odvojena i formalno i pravno. A stavljanje jednog naroda u izolaciju od ostatka društva nikada nikome nije donijelo dobro. Izuzev onima koji upravljaju takvim getom. Metodom straha, ucjena, pritiska HDZ BiH bi imao apsolutnu kontrolu nad Hrvatima Zapadne Hercegovine. To konačno može biti i glavni cilj posljednjih HDZ-ovih peripetija oko Izbornog zakona. Upozorava na to i Katolička crkva BiH, ali je u ovom slučaju nema ko čuti.
Getoizacija je očigledna. Prema popisu iz 1991. godine, koji su isticali neki bosanski Hrvati koji su bili za BiH, zapadna Hercegovina je u hrvatskom korpusu predstavljala manjinu od 17 posto, dok je bosanskih Hrvata bilo 83 posto u BiH. Ne treba ni napominjati sadašnje stanje.
Indikativno je da niko i ne govori o tome da predložene izmjene Zakona narušavaju osnovna ljudska prava. Primjerice, ukoliko bi HDZ-ov prijedlog bio usvojen, Hrvati iz Bosne bi posve legitimno mogli tražiti ocjenu ustavnosti takvog Izbornog zakona, jer bi tada njihovi glasovi bili diskriminirani u odnosu na glasove Hrvata iz Hercegovine. Zbog čega je HDZ predložio zakon koji ne osigurava jednakopravnost svim građanima u BiH? Je li ovo sve velika predstava za javnost, dok se pljačkaju najvrijednija bogatstva u zemlji i bogatstvo raspodjeljuje i dila vrlo individualno a najmanje nacionalno?
Djeluje nevjerovatno da se i vlastita nacija želi tretirati regionalno neravnopravno. Iako rijetki, zato se i čuju glasovi protesta bosanskih Hrvata na ovaj prijedlog za silovanje Izbornog zakona.
Evropa je u samo nekoliko posljednjih mjeseci kroz izbore u Holandiji, Austriji i Francuskoj pokazala da želi otvorenost i jedinstvo svoje različitosti. Kako je moguće da se Bosni i Hercegovini sada nameću najgrublje etničke podjele? Kako ćemo u Evropu u tako pocijepanom odijelu, sa šizofrenim politikama i nacionalnim atavizmima?
Zanimljivo je da su na fonu HDZ-a i neki političari iz bh. entiteta Republika Srpska. SDS-ov Ognjen Tadić, koji dolazi iz entiteta u kojem ni svi Srbi nemaju jednaka ni individualna ni nacionalna prava, velikodušno nudi savjet za rješavanje krize u Federaciji. Dajte HDZ-u šta god traži, da se ne bi udružili sa neprijateljem. Ako se iz Federacije budu ugledali na RS, držite se, polijećemo u nepoznato.
Uz još jednu opasku. Izmjena Izbornog zakona je podrazumijevala prije svega raspravu o izmjenama Ustava BiH. Čak i pravni laici znaju da bilo kakve izmjene Izbornog zakona primarno podrazumijevaju izmjene Ustava. U potpunom rasulu političke pameti, zatraženo je mišljenje od Ustavnog suda o hrvatskom prijedlogu izmjene Izbornog zakona. Nisu gađali ali je rikošet pogodio u pravu metu.