Kriminal se (is)plati

U samo nekoliko dana javnosti je predočeno da su dvojici osuđenika Kantonalni sud u Sarajevu i Državni sud omogućili da svoje zatvorske kazne zamijene novčanom. Neko bi rekao da se radi o trampi u pravosuđu. Istom onom pravosuđu koje mjesecima unazad potresaju afere zbog hapšenja sudija, tužilaca, advokata, suspenzije nosilaca najviših pravosudnih funkcija, spektakularnih hapšenja pa puštanja na slobodu jer tužilaštva nemaju dokaza...

Postizanje sporazuma sa osumnjičenicima i već ranije osuđivanim kriminalcima postalo je skoro pa pravilo. Prostije rečeno, kriminal se u ovoj državi očito isplati. Država nešto zaradi, ne troši se novac na dugotrajna suđenja, a o učinjenoj šteti skoro više niko i ne govori.  

Advokat Esad Hrvačić za nezakonito knjiženje brojnih nekretnina (u istom slučaju uhapšena i sutkinja i drugi sudski službenici) kažnjen je godinom dana zatvora, kaznom od 10.000 KM, zabranom bavljenja advokaturom 18 mjeseci i oduzimanjem koristi u iznosu od gotovo 50.000 KM nakon što je priznao krivicu.

A onda je godinu zatvora zamijenio za novčanu. S obzirom da je u pritvoru proveo nekoliko mjeseci što mu je oduzeto od izrečene kazne, za slobodu je platio 27.000 KM. I tako će Hrvačić nakon isteka zabrane bavljenja advokaturom, nastaviti sa svojim poslom kao da se nikada nije ogriješio o zakon i bio sa druge strane rešetaka.

Oni koji bi u prvom redu, prije svih, trebali štititi i poštivati zakone ove zemlje zapravo su je doveli na stub srama. Ovakvi primjeri su rak-rana bh. pravosuđa ali i države Bosne i Hercegovine.

Drugi primjer je možda čak i porazniji, imajući u vidu da je riječ o već osuđivanoj osobi. Sedinet Karić koji je priznao da je davao stotine hiljada maraka mita bivšem direktoru UIO BiH Kemalu Čauševiću kojem se trenutno sudi, sklopio je dogovor o priznanju krivice. Karić je tako od optuženika postao saradnik Tužilaštva BiH i ključni svjedok protiv Čauševića.

Za priznanje krivičnih djela kojima je između ostalog oštetio direktno budžet BiH za milionske iznose, Tužilaštvo BiH ga je skoro pa aboliralo krivice. Dobio je godinu zatvora, a onda je Sud dozvolio da je zamijeni sa 36.500 KM.

Karić je u proljeće 2010. godine osuđen na pet godina zatvora zbog poreske utaje. Tokom izdržavanja kazne često je imao dopuste, a u avgustu 2013. godine na jednom od njih je ponovo uhapšen zbog organiziranog kriminala i carinskih i poreskih utaja. Karić je iz zatvora pušten početkom oktobra 2014. godine zahvaljujući Komisiji za uvjetni otpust. Država je od Karića ranije oduzela imovinu vrijednu 2,6 miliona KM, te mu je izrečena kazna od 50.000 KM.

Upravo ovakvi postupci dali su Kariću vjetar u leđa te prijeti tužbama novinarima koji navode da je riječ o osuđenom kriminalcu. Prema Karićevom shvatanju „on je svoje odležao, a nije ni ratni zločinac“.

To mu je valjda bio izgovor da nastavi sa poreskom utajom, finansijskim malverzacijama i mitom. Prema Tužilaštvu i Sudu BiH čak se i isplati.