Mediji su objavili da je najmanje 35,8 tona papira nabavljenog za štampanje glasačkih listića bestraga nestalo iz skladišta Centralne izborne komisije BiH. Žurnal je preračunao da se od te količine papira moglo odštampati najmanje pola miliona glasačkih listića. Patria je dalje izračunala da je to skoro jedna trećina od ukupno 1,7 miliona glasača koliko ih je izašlo na Opće izbore u zemlji 2014. godine.
Gdje su nestali toliki glasački listići, građanima nije objašnjeno. Nema sumnje da su korišteni za neko zlo i naopako. Da je Bosna i Hercegovina država državom, SIPA ne bi časa časila, i već sada bi neko bio u zatvoru. Narušavanje integriteta izbornog procesa u zemlji najteži je oblik povrede vladavine prava. Zbog toga se u razvijenim zemljama ide u zatvor po skraćenom postupku.
Na izborima u BiH 2014. godine, kada su na vlast došle nacionalne stranke, bilo je skoro 100.000 nevažećih listića. To je nerazumno mnogo. Za manje od toga su Izetbegović i Čović pobijedili Radončića i Raguža u utrci za bošnjačkog odnosno hrvatskog člana Predsjedništva. Izetbegović je na izborima 2014. osvojio oko 247.000 glasova, što je za tek 46.000 glasova više od Fahrudina Radončića. Dragan Čović je iste godine osvojio oko 128.000 glasova, što je za svega 36.000 glasova više od Martina Raguža. A onda je HDZ u Stocu krao od SDA. U jednom momentu se nije znalo ni ko glasa ni ko glasove broji.
Danima poslije izbora iz oktobra 2014. po ulicama zapadne Hercegovine građani su pronalazili napuštene glasačke kutije. Raguž je tvrdio da je na području Blidinjeg jezera pronađena vreća sa odbačenim glasačkim listićima. Nikada niti jedna istraga nije otvorena po tom pitanju. To je više nego dovoljan dokaz koliko je pravosuđe u BiH pod teškim političkim pritiskom.
Na izborima za člana Predsjedništva BiH iz RS-a četiri godine ranije bilo je oko 66.000 nevažećih listića.
Nekoliko dana prije nego će se otkriti da je nestalo pola miliona glasačkih listića iz CIK-ovih podruma, SNSD i HDZ su, a da nisu ni okom trepnuli, odbili prijedlog da se na biračka mjesta tokom oktobarskih izbora postave video kamere i elektronsko skeniranje glasačkih listića. Da se kojim slučajem usvoji takav prijedlog, izbori bi bili daleko transparentniji.
Danas kada je otkrivano da su iz skladišta nesretnog CIK-a nestali glasački listići, može se reći da je krilatica „u Bosni i Hercegovini na izborima odlučuju brojači a ne glasači“ dobila i svoju formalnu potvrdu. Građani Bosne i Hercegovne definitivno žive lažnu vlast.