Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu kroz logore je prošlo oko 200.000 vojnih i civilnih zarobljenika. Bilizu 30.000 logoraša su ubijeni, dok su drugi nakon zlostavljanja pušteni na slobodu, piše Patria.
Za vrijeme boravka u logorima logoraši su tražili načine kako bi ostavili poruke o tome kada su dovedeni u logor, koliko su proveli u zarobljeništvu...
U Muzeju zločina protiv čovječnosti i genocida u sarajevskoj ulici Ferhadija tako je izložena košulja jednog od bivših logoraša iz HVO-ovih logora u Hercegovini, a koji je na košulji ispisao sva imena logoraša koji su sa njim u tom trenutku bili zatvoreni.
Ovaj logoraš prošao je logor Gabela, Silos i Ljubuški. Uspio je preživjeti.
- Ljudi su na različite načine željeli ostaviti dokaze o torturama kroz koje su prošli tokom zarobljeništva. Neki od njih nisu vjerovali da će preživjeti – kaže za novinsku agenciju Patria kustosica Muzeja Nermina Ljutić.
- Ponekad su poruke ostavljali na listu papira, ponekad na zidu logora, a ponekad na komadu odjeće, kao što je ova košulja – dodaje ona.
Zapisi koje su logoraši pravili tokom zarobljeništva često su korišteni kao dokazni materijal tužilaštva pred Međunarodnim sudum za razne zločine u Hagu.
Tokom sukoba u BiH otvoreno je više od 650 logora. Najveći broj logora nalazio se na teritoriji koju je kontrolisala vojska, tada još uvijek neustavne Republike Srpske, piše Patria.