U posjeti Hiroshimi: Prvi američki predsjednik koji će posjetiti mjesto duhova

Barack Obama danas će postati prvim američkim predsjednikom koji će se suočiti sa historijskom Hiroshimom, izvještava Associated Press, prenosi novinska agencija Patria.

U Hiroshimi, mjestu enormne patnje gdje su američke snage bacile atomsku bombu koja je izrodila nuklearnu eru, predsjednik Obama danas će odati počast 140.000 ljudi koji su poginuli u napadu prije 70 godina.

On neće ponuditi izvinjenje. On neće preispitati odluku predsjednika Harry Trumana da odveže užasnu moć nuklearnog naoružanja. On neće analizirati japansku agresiju u Drugom svjetskom ratu.

Dapače, Obama planira ponuditi jednostavan osvrt čime će prepoznati uništavajući ishod rata u kombinaciji sa porukom da svijet može i mora – bolje.

On će se osvrnuti, postavljajući vijenac na spomenik u Memorijalnom parku mira Hiroshime, u čast žrtava bombe bačene od strane SAD 6. avgusta 1945. Druga atomska bomba koja je bačena na Nagasaki tri dana poslije, usmrtila je još 70.000 ljudi.

Obama će takođe pogledati naprijed.

Hiroshima je mnogo više nego „podsjetnik na užasni ishod Drugog svjetskog rata i smrti nevinih diljem kontinenata“, rekao je Obama jučer.

- To je mjesto koje nas treba podsjetiti da posao nije urađen kad je u pitanju reduciranje konflikta, izgradnja institucija mira i reduciranje mogućnosti za nuklearni rat u budućnosti, kazao je predsjednik Obama.

Oni koji su bili u Hiroshimi govore o emocionalnom utisku, o intenzivnom prizoru izloženim metalnim zracima kupole ikonske A-bombe. Ostati skeleta u izložbenom prostoru postali su međunarodni simbol mira i mjestva za molitvu.

Tokom posjete, predsjednik će biti u društvu japanskog premijera Shinzo Abe, što predstavlja demonstraciju prijateljstva koje egzistira između jedine nacije koja je ikad upotrijebila atomsku bombu i jedine nacije koja je ikad bila žrtva atomske bombe.

Jedna od preživjelih žrtava Kinuyo Ikegami (82) odala je počast na spomeniku prije Obaminog dolaska, paleći svijeće i izgovarajući molitvu.

Suze su joj tekle niz lice dok je opisivala stanje neposredno nakon što je bačena bomba.

- Mogla sam čuti školsku djecu kako vrište: Pomozite! Pomozite! Bilo je užasno, strašno. Čak me i sada obuzimaju emocije, priča Kinuyo.

Han Jeong-soon, 58-godišnja kćerka preživjele žrtve iz Koreje je takođe bila tamo.

- Patnja kao što je bolest se generacijama prenosi, to je ono što želim da zna predsjednik Obama. Želim da razumije naše patnje.

Obamina posjeta je trenutak koji se stvarao 70 godina. Drugi američki predsjednici su takođe razmišljali o posjeti, ali je politika bila preosjetljiva, emocije preintenzivne. Jimmy Carter je posjetio Hiroshimu 1984. kao bivši predsjednik.

Čak i sada, kada ankete pokazuju da 70% Japanaca podržava Obaminu odluku da posjeti Hiroshimu, njegovu posjetu prati tjeskoba.

Detaljno isplaniranu posjetu analiziraće mnogi, sa različitim stavovima.

Politički zlobnici kod kuće su spremni da iskoriste i najmanji znak izraza kajanja ili odsustva dobrodošlice.

Tu su i Koreanci koji žele da čuju predsjednika kako priznaje da je između 20.000 – 40.000 njihovih sugrađana bilo među poginulima u Hiroshimi i Nagasakiju.

Tu su i preživjeli koji žele da Obama sluša njihove priče, vidi njihove ožiljke – fizičke i druge.

Tu su i aktivisti koji traže obećanje novih, konkretnih koraka kako bi svijet postao mjesto bez muklearnog naoružanja.

Tu su i američki bivši ratni zarobljenici koji očekuju od predsjednika da okrivi Japan za započinjanje rata na Pacifiku.

Obama će pokušati upravljati svim tim tako što će reći manje, a ne više.

Predsjednik je jučer izjavio da je ispuštanje bombe bila prekretnica u modernoj historiji.

- To je nešto sa čim ćemo se svim morati suočiti na ovaj ili onaj način, kazao je predsjednik Obama, navodi se u izvještaju novinske agencije Associated Press.