Postoji li mogućnost za dogovor SAD i Rusije o Siriji?

Unatoč hladnim odnosima, čini se da su Moskva i Vašington na pragu ambicioznog dogovora, piše britanski Guardian.  

Američke i ruske letjelice našle su se samo 3 metra jedna od druge te jedva izbjegle koliziju ove sedmice nad Crnim Morem; Barack Obama i Vladimir Putin su se ubojito pogledali prilikom susreta na samitu G20; Obamine Demokrate su optužile Ruse za hakiranje njihovog kompjuterskog sistema.

Odnos između Vašingtona i Moskve nikada nije bio jednostavan. Međutim, sada se čini da su na korak od pogodbe koja će ih povesti u zajedničku operaciju u Siriji.

Ova ambiciozna pogodba se upravo precizira u Ženevi između američkog državnog sekretara Johna Kerry-ija i ruskog ministra vanjskih poslova, Sergeja Lavrova.

Postoji zabrinutost da je Kerry zaslijepljen željom da izbriše veliku mrlju u svojoj biografiji koja se tiče vanjskih poslova, prije nego što ode s pozicije.

Suština ovog tehnički kompleksnog dogovora je predstavljena u pismu opozicijskim grupama čiji je autor Michael Ratney, američki specijalni izaslanik za Siriju.

Osnovne postavke dogovora su da će Rusija prevenirati avione režimske sirijske vlade da lete, što znači da režimska vlada neće vršiti bombardovanje područja koje kontrolira opozicija, neovisno o tome ko je prisutan na tom području, stoji u pismu Ratney-a.

On je dodao da to uključuje područja na kojima prisustvo ima Jabhat fatah al-Sham, zajedno sa drugim opozicionim frakcijama. U julu, militantna grupa je promijenila ime Jabhat al-Nusra u nastojanju da se distancira od al-Kaide, ali je SAD još uvijek smatraju terorističkom organizacijom i legitimnom metom. Kamen spoticanja u pregovorima o pogodbi je način označavanja područja gdje su Jabhat Fatah al-Sham u većini.

Ratney je kazao da za „gest“ držanja na zemlji Assadovih zrakopolovnih snaga, Amerika bi „ponudila Rusiji koordinaciju slabljenja al-Qaide u Siriji. Ova koordinacija podrazumijeva dogovor o prestanku bombardovanja od strane Assadovog režima ili sporadičnog bombardovanja od strane Rusije.“

- Prije nego što realiziramo bilo kakav dogovor, kazali smo Rusima da i oni i režim (Assadov) moraju prestati sa napadima na opoziciju i uspostaviti prekid vatre, dodao je Ratney.

On je kazao i to da uslovi uključuju i podizanje opsade Aleppa, drugog po veličini i značaju grada u Siriji, koji je mjesto najvećeg krvoprolića u zemlji.

Oko 250,000 stanovnika istočnog Aleppa podnose kontinuirano bombardovanje i posmatraju kako pobunjenici pokušavaju prevenirati vladu da presiječe dotok snabdijevanja. Amerikanci kažu da pogodba uključuje i povlačenje režima od glavne linije protoka snabdijevanja, Castello put, prekid borbi oko Ramouseh ceste, time dozvoljavajući ulaz humanitarne pomoći u Aleppo kroz Ramouseh i Castello, kao i prekid svih napada i operacija u svim dijelovima zemlje.

Amerika insistira da se sva navedena povlačenja moraju desiti prije nego što SAD i Rusija mogu implementirati bilo kakav dogovor. Jedan od zvaničnika koji putuje sa Kerry-jem u Ženevu, naglasio je značaj prekida opsade Aleppa:

- Moramo imati situaciju gdje je jasno unutar bilo čega što se dogovori sa Rusima, da Aleppo više neće biti pod opsadom.

Jedno od velikih pitanja u pregovorima predstavljaće ogroman napor od strane i SAD i Rusije na izradi mape sjeverne Sirije sa legitimnim metama za bombardovanje.

Označiti područja Islamske države je relativno lako, ili civilnih područja. Međutim, bilo je znatno teže „raspetljati“ legitimne sirijske opozicijske grupe of Jabhat Fatah al-Shama, naročito u slučaju pragmatične saradnje između antirežimskih grupa na krcatom i nejasnom ratištu.

Evropske diplomate tvrde da postoji osnovni problem nedostatka povjerenja između SAD i Rusije koji zahtijeva od Amerike da pokuša dobiti garancije Moskve po pitanju vrsta sankcija za sirijsku vladu ukoliko ipak podigne letjelice. Amerikanci također tvrde da Rusi nisu voljni da se suzdrže od opšteg bombardovanja kada plan zahtijeva preciznost i ciljanje.

Svrha prekida vatre također mora biti jasna. Prekid vatre bi omogućio povratak humanitarnih konvoja u opkoljene gradove, što je sirijska vlada do sada blokirala, a što je dovelo do ogromne frustracije među humanitarnim organizacijama.  

Prekid vatre je također podloga mirovnim pregovorima. Sirijski visoki komitet za pregovore je ove sedmice izradio detaljan koncept puta tranzicije od Assadovog režima do nove unitarne države, ali je plan koji je pohvalio i britanski sekretar vanjskih poslova Boris Johnson, ismijan od strane vlade Sirije.

Prethodni razgovori u Ženevi o tranziciji su zaustavljeni (ne)djelovanjem sirijske vlade u to vrijeme. Vrlo je malo vidljivog znaka da bi Rusija, ili vojni balans u Siriji, promijenili političku dinamiku dovoljno za prekretnicu ukoliko se nastavi sa pregovorima.

Boris Johnson je prije nekoliko dana opisao Siriju kao "najurgentnije političko pitanje u svijetu". Ali za mnoge, budućnost Sirije ne leži u Ženevi, nego u današnjim razgovorima Hillary Clinton sa grupom iskusnih savjetnika o sigurnosti. Možda je Kerry-iju stalo da riješi veliki izazov vanjske politike, ali ružna istina je da mnogi skreću pogled sa izjava Kerry-ija i Obame na one sljedećeg vrhovnog šefa u Vašingtonu.