Dodikov pulen Tegeltija protiv Salihovića: Udar na državu i preko pravosuđa

U Tužilaštvu BiH već treću godinu se nalazi krivična prijava podnesena protiv Milana Tegeltije, predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Prijavu je podnio privrednik Dževad Haznadar a odnosi se na vrijeme kada je Tegeltija obavljao funkciju predsjednika Osnovnog suda u Banja Luci. Haznadaru je nezakonito oduzeta imovina kod Laktaša u vrijednosti 3 miliona KM. I pored ove krivične prijave protiv Tegeltije i dalje napreduje u službi te je u julu 2014. izabran za predsjednika VSTV-a. Interesantno je da Vijeću VSTV-a nije predočeno da protiv Tegeltije ima krivična prijava zbog koje ne bi mogao biti imenovan na ovu funkciju.

Bh. novinskoj agenciji Patria početkom novembra 2015. godine potvrđeno je iz Tužilaštva BiH da je ovaj predmet u radu, ali da Tužilaštvo BiH ne može davati nikakav komentar. Do danas nije poznato više detalja o ovom slučaju kao ni to da li će mutne radnje Tegeltije biti dalje istražene, s obzirom da je VSTV suspendovalo glavnog tužioca Gorana Salihovića po želji Milorada Dodika u momentu kada je Dodik pozvan  u Tužilaštvo BiH na saslušanje zbog organiziranja protuustavnog referenduma o 9. januaru kao danu RS. Ustavni sud BiH u novembru 2015. godine proglasio je 9. januar neustavnim, a 30. septembra 2016. donio odluku i da je 9. januar pravno nevažeći i da se briše iz Zakona o praznicima RS.

Zvanična potvrda da je Tegeltija čovjek od povjerenja Milorada Dodika pokazala se 26. septembra 2016. godine, kada je protiv Salihovića Ured diciplinskog tužioca VSTV-a pokrenuo disciplinsku prijavu onog momenta kada je Dodik pozvan u Tužilaštvo BiH zbog nelegalnog referenduma kojim je potkopao ustavni poredak BiH.

Salihović je 28. septembra suspendovan te je poručio da je „spreman na bilo kakav postupak pri UDT-u, jer sam siguran u ispravnost i zakonitost svojih odluka i tražim da se postupak vodi potpuno javno, kako bi se vidjela cijela montaža i konstrukcija.“

- Važno je istaći da meni nije data mogućnost da se očitujem o navodima iz prijedloga za udaljenje s tužilačke pozicije, niti mi je to pravo omogućeno, kao ni uvid u dokaze, koje očigledno nije ni cijenila disciplinska komisija, kako to i navodi u svojoj odluci. Želim istaći da ću koristiti sva raspoloživa pravna sredstva da se sazna istina. U svemu ovome nisam bitan ja kao Goran Salihović ili glavni tužitelj, radi se o zaštiti vladavine prava i spriječavanju pravosudno-državnog udara – naveo je Salihović. 

U cijelom  slučaju jasno je da je pravosuđe pod utjecajem politike, a upravo je Salihović ranije upozoravao na strašne političke pritiske. Prvi zahtjev koji se ispostavlja pred BiH od svih evropskih zvaničnika jeste „vladavina prava i nezavisno pravosuđe“. U bh. pravosuđu bilo je isuviše afera, 'medijskih presuda' prije odluka institucija, što je dovelo do opće nesigurnosti unutar najviših pravosudnih institucija Suda i Tužilaštva BiH kao i VSTV-a.

Nejasna je šutnja ovdašnjih predstavnika političke scene, pravnih eksperata i medija koji su vršili pritisak stalnim zahtjevima da tužilac radi po zakonu, a sada se ne oglašavaju. I baš kad se zahuktala priča oko izbora predsjednika Suda BiH, aktivira se slučaj Salihović, te su oči javnosti uperene u samo jednog čovjeka.

Jasnog stava nema ni i iz međunarodne zajednice koja je jednim dijelom i dovela do ovakve apsurdne situacije.

Nije li došlo do zamjene teza, pa umjesto da Dodik odgovara za rušenje ustavnog poretka i nepoštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, zbog nelegalnog referenduma, on upire prst u Salihovića.

Nezvanične informacije unutar pravosudnih institucija su da je plan uklanjanja Salihovića odavno napravljen.

Tegeltija je 9. januara ove godine pokazao da ne poštuje odluke Ustavnog suda BiH, pa se u Banja Luci našao u prvim redovima tokom proslave ovog neustavnog praznika.