Salmoneloza - svjetska zaraza

Zapadni Balkan je u strahu, nakon što su inspektori u Hrvatskoj otkrili salmonelu u nekim namirnicima životinjskog porijekla na policama tamošnjih supermarketa. Tone piletine su povučene iz trgovačkih lanaca. Građani su uznemirni, proizvođači i trgovci trpe ogromnu štetu, a očekuju se i prve tužbe zbog ovih propusta.

Vlasti u Bosni i Hercegovini ohrabruju građane da su kontrole na graničnim prijelazima u zemlju pojačane otkako je u susjednoj Hrvatskoj uočen problem. Tvrde da takvog mesa u BiH nema, ili još uvijek nije otkriveno. Ako neko sumnjive pošiljke i pokuša uvesti u zemlju, bit će zaustavljen.

Šta je je salmonela, kako se prenosi i na koji način se ova zaraza može spriječiti za novinsku agenciju Patria obašnjava dr. Tarik Bajrović, profesor sa Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.

Piše: Prof. dr. Tarik Bajrović 

Salmonele su fakultativno-anaerobne bakterije porijeklom iz hrane životinjskog porijekla a od domaćih životinja svinje i perad su primarni izvori infekcije i najčešće kliconoše za ljude, ali i ljudi za ljude i ljudi za životinje.

Voda spada u permanentne izvore infekcije a pored domaćih životinja značajne su i divlje životinje, ptice i vodena perad.

U organski zagađenim vodama i u zemlji mogu živjeti dugo, naročito zimi a u čistim vodama mogu se održati oko sedam dana.

U mlijeku i drugim namirnicama mogu se namnožiti u velikom broju. 

Temperatura od 56 stepeni C ih ubija brzo a veoma su osjetljive prema hloru. Sve salmonele izazivaju oštećenja u inficiranom organizmu svojim endotoksinima.

Prvu salmonelu, bacil tifusa otkrio je 1880. godine Eberth u slezeni i limfnim čvorovima bolesnika koji je umro od crijevnog tifusa.

Latentne ili aktivne kliconoše izlučuju uzročnika putem fecesa a prevalenca (proporcija populacije zahvaćena bolešću) varira prema zemlji porijekla, tako da je u USA i u Australiji oko 7 posto  a u Evropi od 1 do 42 posto. U Švedskoj npr. prevalenca salmoneloze u hrani - dobijenoj od životinja je niska s obzirom da se kontrolni programi provode od 1961. godine, a od 1995. ovim programima su obuhvaćena goveda, svinje i perad za klanje.

Veza između oboljelih goveda i ljudi se  tumači korištenjem antimikrobnih preparata u goveda a posljedično tome nastanku rezistantnih sojeva o kojima podjednako izvještavaju i razvijene i zemlje u razvoju.

Humana salmoneloza je prisutna u dva klinička entiteta: Prvi, crijevna groznica izazvana sa S. typhi ili S.Paratyphi A,B ili C. Drugi, "ne-tifoidna salmoneloza" koja je izazvana drugim serotipovima salmonela koji borave u životinjama i imaju zoonotičan potencijal.

Danas se lijekovima od izbora za ljude sa oštrim tokom bolesti smatraju Fluorokvinoloni.

U većini razvijenih zemalja svijeta profilaktički se djeluje antibiticima (oksitetraciklini) preko hrane ili vode a posebno su atraktivni kontrolni programi serotestiranja mliječnih seruma radi otkrivanja antitijela a time i salmoneloze kao bolesti. Danska je postavila dugotrajni cilj smanjenja prevalence salmoneloze uvođenjem At ELISA testa sa skupnim (bulk tank) mlijekom svaka tri mjeseca a svake treće godine i krvnog seruma.

Ovakve mjere otkrivanja kliconoša se smatraju mnogo učinkovitije od dosadašnjih koje su se odnosile na testiranja ribljeg, mesnog ili koštanog brašna iako ni to nije zanemarljivo, ali je kasno da se bilo šta mijenja u slučaju pozitivnih rezultata testiranja.