Ko će prije priznati genocid: SDS ili SNSD

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH kojim je predviđeno kažnjavanje negiranja genocida ili zločina protiv čovječnosti zatvorom ponovo je posvađao predstavnike vlasti i opozicije u Vijeću ministara iz Republike Srpske, piše agencija Patria.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Staša Košarac optužio je SDS za izdaju srspkih nacionalnih interesa u Vijeću ministara BiH.

- Čini mi se da SDS na ovaj način priznaje genocid u Srebrenici – poručio je Košarac podsjećajući da je Prijedlog zakona sačinilo Vijeće ministara u čijem sastavu je i SDS.

Košarac je istakao kako SDS ima dovoljno vremena da promijeni mišljenje, ali nije siguran imaju li i hrabrosti da ospore zakon koji je, po Košarcu, štetan za interese Republike Srpske.

- Pozivam Mladena Bosića da se njegovi ministri, na temelju ovakvog ponašanja, na dostojanstven način obrate srpskim porodicama i žrtvama ovog rata i upute izvinjenje – kazao je Košarac.

Poslanik SNSD-a se pozvao i na dokument u kojem Ministarstvo pravde Republike Srpske daje svoje mišljenje po pitanju genocida u Srebrenici, te je istakao kako u Srebrenici nije bilo genocida i da se za takvu tvrdnju ne može krivično odgovarati.

U međusobnim prepucavanjima oko usvajanja „spornog“ zakona čini se da i jedna i druga strana indirektno priznaje da se u Srebrenici desio genocid samo niko nema hrabrosti ili političke mudrosti da to javno i prizna.

Poslanici SDS-a su to učinili samim učešćem u izradi Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH, dok poslanici SNSD-a nijednim aktom nisu mogli osporiti činjenice već se služe isključivo populističkim izjavama kako bi među svojim biračima stekli status većih Srba od onih iz SDS-a.

Predsjednik SDS-a Vukota Govedarica je dan nakon prozivanja za izdaju srpskih nacionalnih interesa od strane Staše Košarca poručio kako srpski poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH neće podržati Prijedlog zakona čiji je predlagač Vijeće ministara, odnosno organ u kojem učestvuju i članovi njegove stranke.

Kompletna situacija oko Prijedloga zakona može se ocijeniti i jednostavnom i komplikovanom, zavisno kako je posmatrate.

SDS je u situaciji da se javno mora boriti protiv nečeg u čijoj izradi je direktno učestvovao samo je problem kako pronaći najbolji način da u javnosti u Republici Srpskoj ne doživi status izdajnika, dok je pozicija SNSD-a nešto jednostavnija.

Oni su svjesni da se ovakav zakon kad tad mora usvojiti kao obaveza na putu ka EU, pa je, za njih, najbolje da bude usvojen za vrijeme mandata SDS-a, jer bi onda na priči o izdaji srpstva mogli napraviti dobar izborni rezultat u situaciji kad je nezadovoljstvo u narodu doseglo najveći nivo otkako je SNSD preuzeo vlast u RS-u.

SNSD bi mogao doći u situaciju da profitira usvajanjem ovog zakona i da se ponaša po principu „nit' luk jeo, nit' luk mirisao“.