Bh. parlamentarci nastavili diskusiju o Pelješkom mostu

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u nastavku sjednice danas razmatra Izvještaj o aktivnostima u vezi sa izgradnjom Pelješkog mosta, piše agencija Patria.

Izlaganje Nikole Lovrinovića iz HDZ BiH izgledalo je kao da govori neko iz Sabora Hrvatske. On je predložio zaključak da se dostavi informacija dokle se došlo do rješavanja nesporazuma u vezi s izgradnjom Peljeskog mosta. On je kazao i da se u BiH sve što se dešava u Hrvatkoj dočekuje neprijateljski, pa čak i ono što Hrvatska želi uraditi na svojoj teritoriji. 

Hanka Vajzović iz DF-a istakla je da očekuje da se negdje neki potez mora uraditi i da nije zadovoljna odgovorom iz Ministarstva prometa i komunikacija.

Salko Sokolović (NB) napomenuo je da se ne priča o izgradnji mosta na Svilaju a što je takođe tačka dnevnog reda.

- Što se tiče Pelješkog to nije problem ako se riješe prethodna pitanja. Problem i ono što treba riješiti jeste zahtijevati od Hrvatske izmjene Zakona. Izmjene bi donijele da brodovi mogu prolaziti kroz njihove teritorijalne vode - kazao je Sokolović.

Sokolović se osvrnuo i na most na Svilaju te štete koje nastupaju po BiH.

- Ja vidim da most nije izgrađen a nisam čuo da je neko odgovarao zbog štete koja je nastala sa Strabagom - kazao je poslanik NB-a.

Fehim Škaljić, poslanik SBB-a kazao je da se nesporazumi među susjedima mogu riješiti razgovorom. Svi u BiH želimo da budemo dio integracija koje će osigurati perspektive i sigurnost. Problem se pojavio jer nismo uradili puno posla. Uradimo ga sada. Bit će potrebe da se gradi i na drugom mjestu. Negradnja je velika šteta bilo gdje. Mi trebamo ratifikovati sporazum o granicama. Regulirali smo s Crnom Gorom, ubrzava se proces ratifikacija sa Srbijom. Ovdje bih želio da posebno potcrtam važnost sigurnosti granica.

Damir Arnaut (SBB) istakao je da pisma o Pelješkom mostu pišu HDZ i SDA te da su ta pisma štetna po međunarodni rejting BiH.

- Jer dok se vi dopisujete ne odgovarate na pitanja zašto nije odgovoren Upitnik i sl. Kad je u pitanju teritorij Mali i Veliki Školj Hrvatska je sve češće govorila da su njihovi to teritoriji. Ostalo je da riješimo ta pitanja. Hrvatska ne može otcijepiti otvoreno more od BiH. Predsjedništvo BiH od 2010. godine nije se bavio ovim pitanjem...Bošnjački član ništa nije poduzimao. Nejasno je zašto. Problem je što nismo odredili polazne osnovne crte. Bez tih crta se ne mogu utvrditi granice, a mi do dan danas nismo odredili svoje normalne i ravne polazne crte. Mi nemamo struke. Mi u SBB smo bili šokirani prijetnjom ministra Osmanovića u kojem je naveo da će BiH izaći iz ugovora o granicama. Mi smo deklaraciju potpisali tek kada je ta rečenica izbrisana. Nadamo se da je i Osmanović odustao od tog svog pisma. Alija Izetbegović i Franjo Tuđman to su potpisali među 40 lidera svijeta. I to je bio faktor stabilnosti - kazao je Arnaut.

Šefik Džaferović danas je kazao da ima potrebu ponoviti svoj stav.

- Hrvatska i BiH ovo pitanje moraju riješiti zajednički uz pomoć EU. Hrvatska i BiH su važne jedna drugoj ali odnosi moraju biti uređeni na principu reciprociteta i uzajamnog poštovanja. Hrvatska i BiH ovo pitanje će morati riješiti dogovorom. BiH ima pravo pristup do otvorenog mora u skladu s međunarodnim konvencijama. Hrvatska ima pravo spojiti kopno i povezati teritorij. Iz BiH odlaze stavovi da ništa nije sporno a svi znamo da ima problema. Ja neću da šutim zato sam poslao pisma i utemeljeno je na službenim stavovima BiH - kazao je Džaferović.

Senad Šepić (NB) kazao je da svako ima pravo da piše pisma, ali pitao je Džaferovića zašto ne pozove na odgovornost one koji nisu ništa činili.

- Zašto ne pitate zašto u Predsjedništvu BiH ne krivite odgovorne. Treba biti korektan i reći da oni koji su bili nesposobni i nisu ništa činili su nas doveli u ovu situaciju.

Sadik Ahmetović (NB) kazao je da ga je strah da li Hrvatska i EU uopće znaju da BiH postoji.

- Odluka Predsjedništva je iz 2007. godine. Mislim da pisma nisu način, niti od SDA niti HDZ. Ja znam da je bilo određenih diskonekcija oko pite u Konjicu, ali pokušajte s novom pitom - kazao je Ahmetović.

Denis Bećirović (SDP BiH) kazao je da bi prije izgradnje Pelješkog mosta trebalo riješiti pitanje granica. Također on ne vidi da je neko doveo u pitanje da je nužno utvrditi pravni režim i širinu budućeg koridora koji će povezivati teritorijalne vode BiH sa otvorenim morem.

- Mi kao Predstavnički dom možemo konstatirati da postoji pravno spor između BiH i Hrvatske. Bilo bi dobro da svi budemo detaljno informirani o presudi iz Haaga o sporu Slovenija i Hrvatska. Slučaj nije isti ali moramo sve znati. Sve treba riješiti na najbolji način, a nije nemoguće doći do dogovora koji će zadovoljiti i BiH i Hrvatsku - kazao je Bećirović.

Damir Bećirović (DF) kazao je da ne zna šta je gore početak sjednice ili ovaj nastavak. Ili, pak, kako kaže o odnosu koalicijskih partnera ako ga uopće više i ima.

Bećirović je kazao da je Borjana Krišto u svojoj diskusiji govorila sam o jednoj strani.

- Stav BiH upućen je 2007. godine u potpisu je Nebojša Radmanović. Spominjete i izvještaj stručne grupe a tamo stoji da bh. grupa nije imala mandat razgovarati o drugim pitanjima jer je Hrvatska uzela za svoje osnovne crte iz bivše Jugoslavije a što ne predviđa otvoreno more BiH, jer je Hrvatska zatvorila BiH svojim teritorijalnim vodama. Zato je stručna grupa pričala samo o neškodljivom prolazu ispod mosta.

Eksperti su ranije napomenuli da bi gradnjom Pelješkog mosta Bosni i Hercegovini bio blokiran pristup otvorenom moru, čime bi Hrvatska prekršila Konvenciju UN-a o pravu mora.

Evropska unija je za projekt Pelješki most već izdvojila 357 miliona eura, no iz intervjua glasnogovornika Evropske komisije Johannesa Bahrkea za Večernji list da se iščitati da se Hrvatska ipak morala usaglasiti sa BiH kada je riječ o ovom projektu.