Pri Zavodu zdravstvenog osiguranja KS UO u aprilu 2016. godine imenovao je članove Komisije za odobravanje pomoći za liječenje u inostranstvu, nabavku medicinskih sredstava, liječenje van ugovornih zdravstvenih ustanova i za medicinsku rehabilitaciju na čijem je čelu direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović. Osim Izetbegović u Komisiji su Faruk Nišić, Snježana Hasanbegović, Damir Džafić, Edin Hajdarpašić i Amir Selimović, piše agencija Patria.
Komisija ima nadležnost da odlučuje o zahtjevima za pomoć u troškovima pruženih medicinskih usluga u inostranstvu, nabavke medicinskih pomagala i sredstava, pruženih medicinskih usluga koje nisu mogle biti pružene u ugovornim zdravstvenim ustanovama, te medicinske rehabilitacije na osnovu medicinskih indikacija i preporuka ovlaštenih ljekara.
Tokom 2016. godine razmatrano je 229 zahtjeva od toga 92 su se odnosila na liječenje u inostranstvu. Komisija je odobrila 36 zahtjeva, a najviše ih se odnosilo na Hrvatsku (12), Srbiju (8), Njemačku (6), Sloveniju i Tursku po tri, Švicarsku dva i po jedan u Austriji i SAD-u. Ukupni troškovi za 36 pacijenata u 2016. godini su 155.983,76 KM. Dakle, priča o ogromnim troškovima za liječenje u inostranstvu je neumjesna.
Ista Komisija odbila je 37 zahtjeva i to iz više razloga. Od liječenja do podnošenja zahtjeva proteklo je 3 mjeseca i više, osiguranik nije imao konzilijarno mišljenje sa preporukom za liječenje u inostranstvu ili je isto zastarjelo, liječenje je dio vertikalnog programa, liječenje se moglo obaviti u ugovornim ustanovama, pacijent nije lično snosio troškove, usluga se ne pruža na teret sredstava zdravstvenog osiguranja.
Iako na prvi pogled djeluje da je sve u skladu sa Pravilnikom, izvori s kojima smo razgovarali smatraju upitnim što je direktorica KCUS-a na čelu Komisije s obzirom da se na konzilijarnom mišljenju (koje dolazi iz KCUS-a nalazi i potpis direktora, a u ovom slučaju upravo direktorice Izetbegović).
- Niko ne spori da se radi u skladu s Pravilnikom, ali kad se malo bolje pogleda onda se postavlja pitanje ima li tu pristrasnosti - kaže jedan od sarajevskih ljekara.
Procedura je jasna, posljednji potpis na konzilijarno mišljenje stavlja direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović. Ljekari s kojima smo razgovarali ne bježe od tvrdnje i da je čak riječ o kontroli novca, ali i nekim drugim motivima.
- Ne vidim logiku da direktorica KCUS-a sjedi u toj Komisiji, osim ako se ne radi i o određenom sakrivanju istine o uslugama koje KCUS ne može pružiti, a trebao bi ili nema adekvatnu opremu i ljudstvo. Nadam se ipak da se radi u skladu s Pravilnikom - kaže ovaj ljekar koji je pod uslovom anonimnosti iznio svoje mišljenje.
S obzirom da se Klinički centar Univerziteta u Sarajevu suočava sa odlaskom brojnih stručnih kadrova, a samo od januara 2016. godine najveću bolnicu u BiH napustilo je više od 40 ljekara, broj zahtjeva za liječenje u inostranstvu mogao bi biti i veći. Naravno, ukoliko ono što je preostalo ljekara bude časno u odnosu na pacijente te im vrlo jasno priznaju šta im mogu, a šta ne pružiti u BiH.