Adla Kahrić: BiH će prvi put raditi na zaštiti dijelova marinskog akvatorija u Neumu

NEUM, (Patria) – U Bosni i Hercegovini će se prvi put raditi na zaštiti područja marinskog akvatorija koje će omogućiti zaštitu staništa i mrijestilišta raža koje obitavaju u Neumu.

Marinski ekspert Adla Kahrić kaže za agenciju Patria da će projekat biti podijeljen u dva dijela, primarno terenski koji će obuhvatiti populaciono-ekološka ispitivanja, a zatim laboratorijska istraživanja bazirana na određenim kliničkim ispitivanjima koji će analizom jedinki dati uvid u zagađenost marinskog akvatorija ali i zdravstveno stanje te populacija.

„S obzirom na moje dugogodišnje iskustvo u ovom polju, kako terensko tako i laboratorijsko, te poznavajući Neum i sam biodiverzitet, izdvojila sam tri moguće lokacije kao najpogodnije za istraživanja: Neumski zaljev, te dva jedina otoka koja naša država posjeduje na vanjskoj strani poluotoka Klek, a to su Veliki i Mali Školj“, rekla je Kahrić.

„Kroz navedeni projekat ću aktivno pokušati uključiti i studente, kako bi primarno osvijestili svi zajedno građane Bosne i Hercegovine, ali i da mladi dobiju priliku da se upoznaju sa ovakvim tipom projekta, čije će znanje prenijeti ne samo sebi, nego i svojim vršnjacima. Projekat se čini jako zahtjevnim, pored naučnog aspekta morat će uključivati i lokalnu zajedednica, ali i zakonadavnu vlast. Nadam da ću uspješno obaviti navedeni zadatak koji sam prihvatila, te samim tim prikazati Bosnu i Hercegovinu u što ljepšem i boljem svijetlu“, dodala je Kahrić.

Projekt formiranja zaštite područja marinskog akvatorija u BiH (Marine Protected Areas) provest će se u okviru svjetskog projekata The Rapid Ocean Conservation, koji je grant program u okviru Waitt Foundation. U Evropi postoji do sada tek šest projekata ovakvog tipa, među kojima se našla i Bosna i Hercegovina.

Na pitanje kako kao marinski ekspert gleda na najavu da bi Hrvatska mogla izgraditi Pelješki most u Neumskom zaljevu, Kahrić kaže da se, prema planu, predviđa da temelji potencijalnog mosta idu do 100 metara ispod razine mora. Stoga, kaže, kompletan tim kojim rukovodi smatra da je neophodno uraditi dodatne ekološke studije u bh. dijelu Jadranskog mora kako bi se detaljnije komentarisalo ovo pitanje, i ti komentari bili bazirani na stvarnim činjenicama a ne nagađanjima.