Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić razgovarao je danas s dopredsjednikom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Andrásom Simorom o posljedicama poplava u Bosni i Hercegovini i načinima na koje ova međunarodna financijska institucija može pomoći u saniranju šteta saopćeno je, javlja bh. novinska agencija Patria (NAP).
Premijer Nikšić je upoznao gosta s dosad dostupnim saznanjima o razmjerama štete od poplava i klizišta u Federaciji BiH.
- Katastrofa koja nas je pogodila ne ogleda se samo u poplavama, već i u pojavi klizišta nakon povlačenja vode. Na tim klizištima još nije moguće ništa raditi, jer gotovo svakodnevne kiše prijetnja su za njihovo ponovno pokretanje - kazao je premijer.
Utvrđivanje šteta tek predstoji, ali se već sada može konstatirati da su ogromne. One se, prije svega, ogledaju u velikom broju neupotrebljivih stambenih objekata koje neće biti moguće obnoviti jer se nalaze na klizištima. Također, puno je i oštećenih kuća koje će trebati osposobiti za ponovni život. Stoga je jedan od najurgentnijih zadataka osiguranje smještaja za ljude koji su ostali bez domova.
- Stradala su i brojna poljoprivredna gazdinstva. Ogroman je broj uginule stoke i trenutno je jedan od proiriteta uklanjanje tih leševa, kao i dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija radi sprječavanja zaraza. Uz to, treba sanirati poljoprivredna gazdinstva kroz nabavku sjemenskog materijala pogodnog za sjetvu u ovo doba godine. Poljoprivrednicima treba, također, osigurati mehanizaciju i gorivo - dodao je Nikšić.
Vlada FBiH je, kako navodi Nikšić, već pokrenula aktivnosti na spašavanju radnih mjesta i poduzeća stradalih u poplavama. Cilj je njihova revitalizacija bez otpuštanja radnika.
U poplavama i klizištima stradale su cestovna i željeznička infrastruktura. I dalje je najveći problem neprohodnost ceste između Maglaja i Doboja. Željeznički promet je, zahvaljujući nadljudskim naporima, uspostavljen i osposobljen za potrebe snabdijevanja velikih kompanija.
Nikšić i Simor razgovarali su o mogućnosti da sredstva iz nekoliko postojećih kreditnih aranžmana EBRD-a budu preusmjerena za urgentne potrebe saniranja posljedica prirodne katastrofe. Time postojeći dug ne bi bio uvećan, a sredstva bi bila operativna puno brže nego kod sklapanja novih kreditnih aranžmana. Razgovarano je, također, i o aktiviranju novih kreditnih linija u funkciji saniranja štete.
András Simor identificirao je nekoliko oblasti u kojima bi EBRD mogao pomoći, kao što su komunikacijska infrastruktura, snabdijevanje električnom energijom i revitalizacija poljoprivrede. To su područja koja se, kako je pojasnio, uklapaju u mandat i mogućnosti EBRD-a.
Dopredsjednik EBRD-a izrazio je sućut zbog onih koji su u poplavama izgubili živote, ali i zbog cjelokupne tragedije koja je pogodila Bosnu i Hercegovinu.