Piše: Amina Čorbo-Zećo
Republika Hrvatska je proglasila svoj državni suverenitet na pomorskom teritoriju Bosne i Hercegovine. Upozoravaju ovo i vlast i opozicija iz BiH. Stav o gradnji Pelješkog mosta do danas Predsjedništvo BiH nije promijenilo zvanično. Nepromjenjen je i stav Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. I jedno i drugo tijelo protive se gradnji Pelješkog mosta u Malostonskom zaljevu, barem ne na način kako je to zamislila Hrvatska.
S druge strane, upozoravaju iz opozicije, osnovni problem u ovom slučaju su oni političari koji rade protiv interesa BiH. HDZ BiH se u ovom predmetu otvoreno stavio na stranu susjedne zemlje. Na sve apele iz Vijeća ministara prema Vladi Hrvatske i Briselu da se pričeka sa gradnjom mosta, barem dok BiH i HR ne postignu dogovor oko međudržavne granice u tom dijelu, HDZ-ovi ministri su odgovarali kontra pismom, u kojem su podsticali gradnju Pelješkog mosta, koji će, ako ništa drugo, onda sigurno suziti Bosni i Hercegovini pristup međunarodnim vodama.
BiH je prije sticanja nezavisnosti svoja međunarodna prava ostvarivala u okviru jedinstvene međunarodne politike SFRJ, a što ima značajan uticaj na današnju poziciju svih pomorskih/obalnih zemalja nastalih disolucijom SFRJ.
Ni jedna od ovih zemalja (BiH, Crna Gora, Hrvatska i Slovenija) nije ostvarila ili nije pravilno ostvarila pripadajuća joj međunarodna prava o moru, a ključni razlozi leže u preuzimanju, nasljeđivanju ili diobi ranijih zajedničkih međunarodnih prava o moru. Posljedice ovog stanja se različito odražavaju na ove zemlje i njihove građane u pogledu prava i mogućnosti.
Rješenje ovih problema je vezano za utvrđena međunarodna pravila, konvencije I bilateralne odnose ovih zemalja.
BiH nije imuna na sve ove problem, čak šta više, možda je najranjivija u pogledu svojih mogućnosti i ostvarivanja prava o moru.
Ako ništa nije sporno sa gradnjom Pelješkog mosta zbog čega toliko protivljenje predstavnika hrvatskog naroda da se uopće ovo pitanje problematizira u Parlamentu, Vijeću ministara, Predsjedništvu BiH pa u krajnjem slučaju na Međunarodnim sudovima.
Vijeće ministara BiH na sjednici 2. juna 2015.godine razmotrilo je i usvojilo Izvještaj o radu Radne grupe, s analizom efekata uplovljavanja stranih brodova u dio Jadranskog obalnog mora u Bosni i Hercegovini i preporukama, te s tim u vezi zaključilo:
- Preporučuje se nadležnim ministarstvima i drugim upravnim organizacijama na nivou BiH, entiteta, kantona i općina da u okviru svojih nadležnosti preduzimaju mjere i aktivnosti na provođenju preporuka sadržanih u dokumentu „Analiza efekata uplovljavanja stranih brodova u dio Jadranskog obalnog mora u BiH“.
- Zaduženi su Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da vode i koordiniraju realizaciju navedenih preporuka – navodi se u zaključku, koji je u posjedu agencije Patria.
Ovaj usvojeni dokument „Analiza efekata uplovljavanja stranih brodova u dio Jadranskog obalnog mora u BiH“ je urađen na zahtjev Predsjedništva Bosne i Hercegovine održane 23. jula 2014. godine, a uradila je Interresorna radna grupa koju je imenovalo Vijeće ministara 23. oktobra 2014. godine.
U dokumentu su sadržajno i konkretno obrađeni aspekti: pravni, vanjsko-politički, sigurnosni, odbrambeni, ekonomski, okolišni, te su data mišljenja i preporuke. Na stranici 30. usvojenog dokumenta, Interresorna radna grupa je nedvosmisleno konstatirala, a Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo:
„Republika Hrvatska je primjenjujući metodu povlačenja ravnih arhipelaških polaznih crta spajajući krajnje točke najudaljenijih otoka i nadvodnih grebena u arhipelagu, odvojila teritorijalno more Bosne i Hercegovine od otvorenog mora ili ekskluzivne ekonomike zone, te ne uzimajući u obzir more i prava Bosne i Hercegovine, na taj način proglasila svoj suverenitet na pomorskom teritoriju Bosne i Hercegovine – navodi se iz Interresorne radne grupe.
ABOUT THE AUTHOR [email protected]
Amina Čorbo-Zećo je novinar na websajtu novinske agencije Patria. Novinarstvom se bavi od 2003. Radila je u više printanih i elektronskih medija.