Do sredine sljedećeg mjeseca političke stranke u Centralnu izbornu komisiju moraju dostaviti konačne liste kandidata, nakon čega se u potpunosti znati ko će u koju izbornu bitku, javlja bh. novinska agencija Patria (NAP).
U svim strankama je ovih danas posebno burno, jer se finaliziraju kandidatske liste, a lider stranaka moraju donijeti konačku odluku o tome gdje će se i na koji nivo vlasti kandidirati. Od odluka predsjednika stranaka, u velikoj mjeri će se vidjeti ambicije stranaka, ali i od toga će uveliko i ovisiti izborni rezultat.
Oni hrabriji i ambciozniji idu u srce izborne borbe za mjesto u predsjedništvu BiH, dok drugi imaju sijaset opcija da izbornim planiranjem zasjednu u hladovinu neke od parlamentarnih klupa. Ono što je paradoks, jeste da politički lideri u BiH, za razliku od većine država zaziru od premijerskih pozicija.
Bh. novinska agencija Patria (NAP) istraživala je, prema dosadašnjim informacijama, kakve bi mogle biti odluke o tome gdje će se i za šta kandidirati predsjednici najvećih stranaka.
Bakir Izetbegović (SDA) – aktuelni zamjenik predsjednika SDA je na vrh te stranke došao zbog bolesti predsjednika Sulejmana Tihića, koji se neće kandidrati na izborima. Izetbegović će, gotovo sigurno, biti kandidat za člana Predsjedništva BiH. U javnosti je nekoliko puta izjavio da očekuje kandidaturu. Svaka druga opcija bi bila veliko iznenađenje.
Zlatko Lagumdžija (SDP) – Koliko je sigurno da će Izetbegović u utrku za Predsjedništvo, toliko je sigurno da Lagumdžija neće. Najvjerovatnije je da će Lagumdžija na čelo liste na Parlament BiH, kako bi „povukao“, a onda se kasnije premjestio u neku fotelju izvršne vlasti – najvjerovatnije – mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
Milorad Dodik (SNSD) – bit će kandidat za Predsjednika RS. Dodik nema hrabrosti niti političke vizije da se kandidira za državnu funkciju. Time želi pokazati da mu je entitet draži i bliži od države. Za predsjedništvo BiH želi kandidirati Marka Pavića, koalicionog partnera i gradonačelnika Prijedora, poznatog po tome što negira zločine i genocid.
Dragan Čović (HDZ BiH) – još uvijek neodlučan. Najvjerovatnije će opet izbjeći kandidaturu za člana Predsjedništva strahujući da će je izgubiti. Odavno ga nema u izvršnoj vlasti i nije isključeno da će i od na listu za Parlament BiH, pa kasnije na neku od izvršnih pozicija. Nije isključeno da opet ide na poziciju u Domu naroda BiH.
Fahrudin Radončić (SBB BiH) – očekuje se njegova kandidatura za člana Predsjedništva BiH. Ali, te odluke još nema. Nije isključeno ni da od toga odustane, nadajući se da će kao poželjan koalicioni partner nakon izbora naći poziciju u izvršnoj vlasti. U tom slučaju bi vjerovatno bio nosilac liste za državni parlament ili bi, čak u potpunosti, izbjegao da se kandidira posvetivši se potpuno promociji i uspjehu stranke.
Mladen Bosić (SDS) – nagovaraju ga da bude protivkandidat Dodiku za mjesto predsjednika RS. No, to bi za njega bilo pomalo hazarderski. Puno bi izgubio u slučaju poraza. Bosić bi, saznajemo, rado u Predsjedništvo BiH, ali će, po svemu sudeći odabrati ovu prvu opciju, jer jedino na taj način bi mogao narušiti suverenu Dodikovu vlast u manjem entitetu.
Mladen Raguž (HDZ 1990) – čelnik manje hrvatske stranke vjerovatno ide za člana Predsjedništva BiH i nije uopće bez šansi. Ta stranka čeka da se izjasni HNS, no najbliži su opciji da Raguža kandidiraju za najvišu poziciju. Kao umjereni političar Raguž ima simpatizere ne samo iz hrvatskog naroda.
Željko Komšić (Demokratska fronta) – nema pravo na novi mandat u Predsjedništvu BiH, pa će vjerovatno ići u hladovinu Doma naroda BiH i tamošnjeg Kluba Hrvata. Stoga će ići za nosioca liste za kantonalni parlament u Sarajevu, odakle će se, u konačnici i popunjavati Dom naroda BiH.