Bošnjaci u Palestini: Na strani ugnjetavanih se borio i rahmetli Nijaz Duraković!

Bosanci i Hercegovci danima protestiraju protiv posljednjeg talasa nasilja u Gazi, no malo je poznato da je bošnjačka intelektualna elita i Bošnjaci kao narod od ranije održavala veze sa Palestinom, a neki su Bošnjaci i živote dali braneći sveta mjesta islama u Palestini, javlja bh. novinska agencija Patria (NAP).

Tokom svoje višedecenijske borbe Palestinci su uvijek imali podršku Bošnjaka, a malo je poznato da su neki od bh. političara u svojoj mladosti odlazili u ovaj dio svijeta sa namjerom da podrže otpor ugnjetavanog naroda. Među njima je najpoznatiji rahmetli Nijaz Duraković, bivši lider Socijaldemokratske partije (SDP) i univerzitetski profesor.

On je još '70-ih godina prošlog stoljeća bio u Palestini i priključio se Palestinskom pokretu otpora koji je vodio rahmetli Jaser Arafat. Sam Arafat je kasnije održavao bliske veze sa BiH i Bošnjacima. Za svoj angažman u Palestini, profesor Duraković danas bi u Bosni i Hercegovini bio krivično gonjen, obzirom da je u BiH na snazi zakon koji državljanima naše zemlje zabranjuje odlazak na strana ratišta.

O odlasku profesora Durakovića u Palestinu danas malo ko govori, a još manje se zna. Šture informacije o tome imaju čak i njegovi bivši najbliži saradnici, poput Ešrefa Kenana Rašidagića, koji je profesoru Durakoviću godinama bio asistent na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

- Profesor je boravio u Palestini, to mogu potvrditi, ali o svom angažmanu nikada mi nije govorio – rekao je Rašidagić za Patriu. Također, poznata je i priča koju je prije nekoliko godina prenio „Dnevni avaz“ o odlasku Bošnjaka u Palestinu 1948. godine.

Američki list "San Francisco Sentinel" je prenio priču izraelskog autora Seta Frencmana (Seth J. Frantzman), inače stručnjaka za arapsko-izraelska pitanja, koji je otkrio da se 1948. godine grupa bosanskih muslimana borila na strani Palestinaca u odbrani Jerusalema. 

Zapisi o Bošnjacima koji su branili Jerusalem u ratu nakon kojeg je država Izrael, poslije međunarodnog priznanja, dobila teritoriju, postoje u listovima koji su u to vrijeme izlazili u Izraelu, ali i u arapskim državama. Tako je "Palestinian Post" pisao o tome kako je novinar i dopisnik tog lista Emilo Traubner, nekoliko mjeseci nakon sukoba na ratištu kod Jafe, pronašao dnevnik izvjesnog Jusufa Begovića sa Pala kod Sarajeva. On je u dnevniku detaljno opisivao aktivnosti i borbu protiv izraelskog okupatora. 

- Nas 35 bosanskih muslimana bit ćemo prvi koji ćemo džihadom odbraniti Jerusalem i osloboditi Tel Aviv - napisao je tada Begović u svom dnevniku. 

Jedan članak izraelskih novina navodi da je samo u aprilu te 1948. godine skoro 200 Bosanaca stiglo u Bejrut i prijavilo se u palestinske redove. Ipak, manji broj njih se, na koncu, našao na bojnom polju zbog teške političke situacije i nejedinstva arapskih snaga pa su mnogi bili vraćeni u Siriju. 

Listovi navode nekoliko bitki, od kojih je jedna od ključnih pokušaj prekidanja opsade Jerusalema, u kojima su dobrovoljci iz BiH učestvovali tokom rata. Nije potpuno jasno šta se dogodilo sa ljudima koji su preživjeli rat.  Jedan od njih Kemal Rustemović, kako je navedeno na osnovu njegove izjave jednom listu, nastanio se u Libanu, gdje je postao oficir tamošnje vojske i njihov državljanin.

Frencman pretpostavlja da je dio dobrovoljaca otišao u Sjedinjene Američke Države i Australiju, ali s obzirom na to da je većina tih osoba "već sada vjerovatno u devedesetim godinama, to je teško provjeriti". 

Postoji i priča čiju je istinitost teško provjeriti, a spominje se među malo onih koji su išta znali o tim događajima, da se grupa Bošnjaka koji su branili Jerusalem poslije rata naselila u Egiptu. 

Obavještajne službe Jugoslavije su to saznale pa je, navodno, jedan od prvih zahtjeva Josipa Broza Tita tadašnjem predsjedniku Egipta Naseru - u vrijeme kada su dogovarali formiranje Pokreta nesvrstanih - bio da se ti Bošnjaci vrate u Jugoslaviju. Navodno je Naser poslušao Tita i sve one koje je uspio pronaći, izručio Jugoslaviji, nakon čega im se gubi svaki trag, navodi se u članku koji je prije nekoliko godina obavio „Avaz“, prenosi NAP.