Komandant NATO štaba u BiH brigadni general Merle D. Hart za bh. novinsku agenciju Patria govorio je o sigurnosnoj situaciji u BiH, vojnoj imovini i viškovima naoružanja, ali i njegovim dolascima kao vojnog pilota u BiH za vrijeme agresije na BiH. Mandat komandanta Harta završava u junu ove godine.
NAP: Znate da se suočavamo sa jednom od najvećih kriza od Dejtona do danas. Pratili ste situaciju sa demonstracijama u nekoliko bh. gradova. Kako to posmatrate?
HART: Gledam na to kao kombinaciju nedostatka napretka vladinih zvaničnika ne samo na putu ka NATO-u, nego i zastoju u reformama koji je doveo do nezadovoljstva građana.
NAP: Kako biste ocijenili sigurnosnu situaciju u BiH?
HART: Teško je napraviti jednu kompletnu analizu. Lično mislim da postoji nepovjerenje i zabrinutost. To smo vidjeli i 7. februara na demonstracijama. To su bili protesti svih građana zbog neefikasnosti vlasti.
NAP: Politički konsenzus o ulasku BiH u NATO još uvijek ne postoji. Međutim, to će se dogoditi, samo je pitanje kada? Kako to komentirate?
HART: Što se tiče napretka BiH ka NATO-u na političkom nivou taj napredak je ograničen. Što se tiče Oružanih snaga BiH i njihovog napretka on je prilično dobar. Oružane snage se moderniziraju koliko to mogu. Provode politike, programe, obuku prema NATO standardima. Ove sedmice otišla je osma rotacija vojnika iz sastava 4. pješadijske brigade u misiju ISAF u Afganistan. Meni kao komandantu NATO Štaba, ali i mojim prethodnicima, namjera je da Oružane snage BiH i Ministarstvo odbrane BiH učinimo „otokom izvrsnosti“ u Vijeću ministara BiH pa da onda to Ministarstvo ima domino efekat na ostala ministarstva i državu.
NAP: Komandant bugarskih trupa u EUFOR-u najavio je da bi nestabilnost u BiH mogla dovesti do etničkih sukoba u BiH, dodajući da je cijela BiH nestabilna. Kako to komentirate?
HART: Kontinuirano pratimo situaciju na terenu i želim istaći da NATO i NATO Saveznici pomno prate sigurnosnu situaciju u BiH.
NAP: BiH se nije riješila viškova naoružanja niti je uknjižila perspektivnu vojnu imovinu. Kako na to gledate?
HART: To su dva odvojena pitanja. Prvo ću reći nešto o viškovima naoružanja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava. Ministarstvo odbrane BiH je uspostavilo Strateški komitet u kojem učestvuju ne samo OS BiH, nego i međunarodni predstavnici uključujući predstavnike UNDP-a, OSCE-a, ambasada, uključujući i Ambasadu SAD-a, EUFOR-a i NATO-a. Mi zajedno radimo da se napravi inventar, da se zna šta je na raspolaganju. Ne samo u smislu prodaje, već da taj kompletan proces bude transparentan. Ne samo kada govorimo o prodaji, već i uništavanju viškova tog naoružanja.
Što se tiče vojne imovine, u aprilu 2010. godine Sjevernoatlantsko vijeće je pozvalo BiH da stupi u Akcioni plan za članstvo, ali uslov da se aktivira taj Akcioni plan je da se 63 lokacije koje su označene i utvrđene kao perspektivne vojne lokacije za OS BiH uknjiže na državu BIH s pravom korištenja Ministarstva odbrane. Bilo je bezbroj pokušaja da se donese zakon kojim bi Vijeće ministara dozvolilo uknjižbu te imovine na državu, međutim nema političke volje da se usaglase zakoni i procedure kojima se bi to omogućilo.
NAP: Tokom agresije na BiH, dolazili ste kao pilot, donosili ste humanitarnu pomoć građanima u BiH. Kako iz ove perspektive i ove uloge koju danas obnašate to posmatrate?
HART: Moje iskustvo iz 90-ih je da sam učestvovao u dostavljanju humanitarne pomoći bh. građanima. Ne mogu uporediti tu ulogu koju sam tada imao sa trenutnom dužnošću koju obavljam kao komandant NATO štaba u Sarajevu. Tada smo radili na dostavi hrane, deka i ostalih potrepština u zaštićenim zonama. Tada nisam imao interakciju sa ljudima, sa pojedincima. Sada je drugačije. Imam komunikaciju i sa političarima, ali i sa običnim ljudima. Jednostavno, ne mogu porediti te dvije situacije.