U Sarajevu predstavljena knjiga o bosanskom franjevcu Josipu Markušiću

SARAJEVO, (Patria) - Knjiga “Fra Josip Markušić (1880.–1968.). Bosanski franjevac i crkveni pastir naroda u ratovima ideologija” predstavljena je večeras u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu, u okviru sajma knjiga „Knjige u nišama (KUN).“ 

O knjizi su govorili bosanski franjevci Drago Bojić i Ivan Šarčević, te književnik Ivan Lovrenović.  

Govornici su istakli kako se radilo o velikom čovjeku koji je svojim djelovanjem u široj zajednici bio čovjek ispred vremena, što pokazuje i činjenica da se o njegovom službovanju piše i govori i 50 godina nakon njegove smrti. 

“Kada bi kojim slučajem fra Josip Markušić danas ustao iz groba, ne bih mogao prepoznati narod kojem je pripadao”, istaknuto je na promociji knjige. 

Ivan Šarčević je istakao kako je fra Josip Markušić uvijek radio za dobrobit naroda i šire društvene zajednice, te nikada nije bio blizak političkom vrhu nijednog sistema. 

Književnik Lovrenović je istakao kako je katolička crkva u Hrvata jedna mala zajednica, ali kada se pogledaju katolička zajednica u Hrvatskoj i franjevačka zajednica u BiH, može se govoriti o dvije potpuno suprotne zajednice, kako u vjerskom, tako i u političkom pogledu. 

Josip Markušić rođen je u Čepeku kod Kotor Varoša. Osnovnu školu završio je u Kotor Varoši, gimnaziju u Gučoj Gori, novicijat u Fojnici, teologiju u Kraljevoj Sutjesci i Budimpešti. Za svećenika je zaređen 1904. Bio je duhovni pomoćnik u Jajcu, profesor u Visokom, gvardijan u Jajcu, Sarajevu i Beogradu, te župnik u Kotor Varoši. Kao umirovljenik živio je i djelovao u Jajcu, a skupa s gvardijanom fra Bonom Ostojićem učestvovao je na Drugom zasjedanju AVNOJ-a.

Kao pristaša kršćanskog pozitivnog aktivizma zalagao se za ostvarenje kršćanskih moralnih, etičkih i socijalnih načela. Spisateljskom djelatnošću počeo se baviti kao mladi svećenik i nastavio tokom čitava života.

Osim nekoliko samostalnih djela napisao je oko 200 raznih priloga: studija, članaka, refleksija, komemorativnih sastava, nekrologa, prikaza i pjesama. Zanimali su ga narodna i crkvena povijest, umjetnost, kulturna i društvena zbivanja. Pisanje mu je prožeto živom vjerom i ljubavlju prema Crkvi, franjevačkom redu, svojoj redovničkoj zajednici Bosni Srebrenoj, domovini i narodu.