Radnici Energopetrola upisuju 170 sati mjesečno, a na poslu zapravo provode 200 i više sati

Pred Općinskim sudom u Sarajevu kao i pred Kantonalnim sudom Sarajevo ovog momenta nalazi se oko 200 tužbi, koje su radnici bišeg bh. naftnog giganta Energopetrol podigli protiv ove kompanije, a sve zbog nezakonitog smanjivanja plaća od strane novog vlasnika Energopetrola – hrvatsko-mađarskog konzorcija INA/MOL, zbog otpuštanja radnika kao i mobinga nad radnicima, piše bh. novinska agencija Patria (NAP).

Adnan Novo, sarajevski advokat koji zastupa oštećene Energopetrolove radnike izjavio je kako su sudovi već donijeli pedesetak presuda u korist radnika, a nada se da će uskoro biti donesene i ostale presude, također u njihovu korist.

- Uvjeren sam da će i preostali slučajevi biti presuđeni u korist radnika, koje je poslodavac poljednjih godina odštetio po različitim osnovama – kazao je Novo za Patriu. Neki od odštetnih zahtjeva radnika prelaze čak 50.000 KM.

Ulazak konzorcija INA/MOL u Energopetrol dočekan je sa velikim optimizmom, no vrlo brzo pokazalo se da baš tada nastupaju teški dani za radnike ovog bivšeg naftnog giganta.

Više od 200 radnika otpušteno je nakon što je na čelo ove kompanije zasjela nova uprava, radnicima na benzinskim pumpama plaća je sa 1.400 KM smanjena na 600 KM, a mnogi od njih su poslani da rade u gradove koji su od njih udaljeni stotinu i više kilometara, što je za mnogo radnike bilo praktično neizvodljivo.

No, to nije sve. Uprava Energopetrola uskoro planira otkaze za još najmanje 60 radnika!

Izvor novinske agencije Patria, koji se nalazi u samom vrhu ove kompanije, cijelu aferu „Energopetrol“ objašnjava ovako:

- Kada je konzorcij INA/MOL ušao u Energopetrol kao većinski vlasnik, tada su nastupili crni dani za radnike – kaže ovaj sagovornik, koji se bojao otkriti identitet jer bi i sam došao na listu za otpuštanje.

- Novi poslodavac je radnicima, koje je smatrao da su višak, ponudio sporazumni otkaz uz otpreminu. Neki su to prihvatili, a oni koji nisu, svejedno su ostali bez posla, ali zbog „nesaradnje“ nisu dobili otpremnine. Sada se nalaze na sudu i čekaju presudu.

Izvor Patrie navodi kako je bilo za očekivati da će novi vlasnik uvesti određene promjene, ali niko nije očekivao da će se nova uprava tako loše ponijeti prema radnicima.

- Da bi neko dobio otkaz ili promjenu radnog mjesta, Uprava kompanije morala se konsultovati sa Vijećem zaposlenih Energopetrola. Oni su to i uradili, ali na način da su kod Nijaza Sijočića, tadašnjeg predsjednika Vijeća, izlobirali otkaze za radnike, a njega nakon toga odmah poslali u penziju sa debelom otpremininom. Osim toga, njegov sin i zet ostali su da rade u Energopetrolu, valjda kao nagrada što je Sijočić pomogao novom vlasniku da se oslobodi dijela radnika – kaže ovaj izvor.

Otpuštanje radnika, a da sve ipak izgleda po zakonu, kaže izvor Patrie, osmišljava Vesna Penava iz Mostara, direktorica Službe upravljanja ljudskim resursima Energopetrola.

- Ona je zadužena da se kompanija rješava radnika koji joj ne trebaju, ali na način da sve izgleda po zakonu. Ali, jasno je da ipak ne mogu sve držati pod kontrolom, napravili su mnogo propusta u kojima ima elemenata za krivičnu odgovornost.

Javna je tajna i to, dodaje ovaj izvor, da radnici u Energopetrolu sada upisuju da su radili 170 sati mjesečno, no njihovo stvarno vrijeme koje provode na poslu prelazi 200 i više sati.

Da je ugovor o prodaji većinskog paketa Energopetrola konzorciju INA/MOL štetan za ovu kompaniju, stručnjaci su upozoravali još na samom početku prodaje Energopetrola 2008. godine. A, nedavno je pred Općinskom sudom u Sarajevu pokrenut i sudski spor, u kome se optuženi terete da su za kompaniju Energopetrol i Federaciju BiH počinili štetu veću od 32 miliona KM, jer su, stoji u optužnici, u postupku dokapitalizacije sa konzorcijem INA/MOL potpisali štetne ugovore.

Optužnica je podignuta protiv bivšeg premijera FBiH Nedžada Brankovića, bivšeg direktora Energopetrola Namika Bušatlića, te Kaseme Ćatović, advokata Ahmeda Žilića (iako je njegovo mišljenje o prodaji Energopetrola bilo negativno), Mirka Puljića, Seada Krese, Safeta Prohe, Anke Šešlije i Alme Hasete, koji su u vrijeme kada je vršena dokapitalizacija bili članovi Komisije za dokapitalizaciju Energopetrola. 

Mirnes Turbo, direktor firme General Servis, koja je nakon Vlade FBiH najveći manjinski vlasnik dionica u Energopetrolu te predstavnik malih dioničara Energopetrola, kazao je ranije za Patriu kako su se dionice prije dokapitalizacije Energopetrola od strane konzorcija INA/MOL kretale između 45 i 65 KM, a sada one dosežu cijenu jedva sedam KM.

MOL nije donio probleme samo Bosni i Hercegovini. Mađari su izazvali tektonske poremećaje i u Hrvatskoj. Zbog davanja upravljačkih prava MOL-u u hrvatskoj naftnoj kompaniji INA, Vrhovni sud Hrvatske osudio je bišeg premijera Hrvatske Ivu Sanadera na šest i pol godina zatvora. Naime, tužitelji su uspjeli dokazati da je kao predsjednik Vlade Hrvatske Sanader primio mito od deset miliona eura u zamjenu za upravljačka prava INE koja su predata MOL-u, što će se ubrzo pokazati kao vrlo štetan potez po hrvatsku naftnu kompaniju.

- Što se tiče MOL-a, osim što su vlasnici, oni nemaju nikakve veze sa Energopetrolom BiH. Kompletno upravljanje Energopetrolom vodi menadžment iz INA Zagreb. To je neki interni dogovor kompanije INA i MOL-a - navodi izvor Patrie.