Članak

Vedad Njemčević pravi delikatese od đulbešećer ruže

Slatki posao Njemčević je pokrenuo prije sedam godina. Sada je vlasnik velike plantaže đulbešećerki, jedine ove vrste u BiH, piše NAP.

Kreativni i vrijedni ljudi uvijek mogu pronaći posao koji će im ispuniti život ali i donijeti ekonomsku korist. Vedad Njemčević, 27-godišnji Sarajlija svoj biznis pronašao je u proizvodnji sokova i slatka od đulbešećer ruža, što ga, rekao je za bh. novinsku agencija Patria (NAP) čini jedinim zanatlijom ove vrste u Sarajevu, ali i u Bosni i Hercegovini.

Slatki posao Njemčević je pokrenuo prije sedam godina. Od nekoliko tradicionalnih đulbešećer sadnica, koje su u BiH skoro zaboravljene, vrlo brzo je nedaleko od Sarajeva razvio pravu plantažu. Sada ih ima toliko da skoro svaki dan mora brati njihove latice i pripremati ih za delikatese nenadmašiva okusa.

- Još uvijek se nisam obogatio od mojih ruža, ali sam zadovoljan sa platom koja mi ostane svakog mjeseca, pa za sada ovaj posao na bih mijenjao – ispričao je Njemčević za Patriu, kroz smijeh.

Đulbešećerka je ruža mirisnih latica, bogata eteričnim uljima koja je tradicionalno krasila avlije mnogih bosanskohercegovačkih kuća. Sok i slatko od latica ove ruže bili su cijenjeni, a često su im se pripisivala i ljekovita svojstva, naročito za regulaciju pritiska i povišene temperature. No, već više od dva desetljeća delikatesi od đulbešećerke prava su rijetkost u BiH.

- Delikatesi od ove lijepe ruže, čiji je zapravo pravi naziv Rosa Damascena, izuzetno su cijenjeni u svijetu. Neke zemlje, poput Turske, imaju ogromne plantaže na kojima uzgajaju Rosa Damascenu. A, kako ovu ružu kod nas u Sarajevu niko nije ozbiljnije eksploatisao, odlučio sam krenuti u ovaj posao – objasnio je Njemčević. I nije se pokajao.

- Kompletnu tehnologiju proizvodnje sokova i slatka od ruže smo zadržali na način kako se to nekada radilo. Beremo latice ruža i kiselimo ih u vodi, u tegle, nakon čega dobivamo sirup prelijepog okusa – dodaje Njemčević. Osim sarajevskih restorana, nije, kaže, rijedak slučaj da njegovi sokovi završe i kao pokloni u drugim zemljama širom svijeta, što ga posebno raduje.

Prije nekoliko godina Njemčević, kojem u poslu pomaže i porodica, proširio je asortiman delikatesa pa danas u njegovoj maloj radionici u starom dijelu grada nastaju i tradicionalni sokovi od zove, nane, ljekovitog planinskog bilja, sirće od ruže i još mnogo toga...

- Ljudi sve više vole originalne proizvode, tradicionalne, nešto čime su se služili naši preci, nešto što je provjereno. Zbog toga je i interes za mojim poslasticama sve veći – ispričao je Njemčević za NAP.

#BiH