Upropastila akcije protiv organiziranog kriminala, osloboditeljica silovatelja i advokatica zločinca

Tužiteljica Tužilaštva Bosne i Hercegovine Dragica Glušac, u posljednjih nekoliko godina upropastila je više ključnih akcija, koje su trebale razbiti neke od najvećih organiziranih kriminalnih lanaca marketinške mafije i trgovine stokom, piše bh. novinska agencija Patria (NAP).

Posljednji veliki propust tužiteljice Glušac je afera „Gibraltar“ iz oktobra ove godine. Ona je bila postupajući tužilac u ovom predmetu, a na ročište na kom se odlučivalo o određivanju mjere pritvora za osumnjičene, nije čak donijela ni potpunu dokumentaciju.

>> Tužiteljicu Glušac potkupili da bi slučaj „Gibraltar“ pao!?

Dragica Glušac imenovana je za tužioca u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine od 30. marta 2010. godine. Rođena je 1957. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banja Luci 1980. godine.

Do 1984. godine obavljala je dužnost zamjenika javnog tužioca u Javnom tužilaštvu u Bosanskoj Krupi. Od 1984. do 1995. godine obavljala je dužnost sudije u Osnovnom sudu Sanski Most, a od oktobra iste godine do 1998. godine radila je kao sudija Osnovnog suda Banja Luka.  

Od 1998. do 2004. godine obavljala je poslove sudije drugostepenca Okružnog suda Banja Luka, a od 2004. godine do 2010. radila je u svojstvu advokata u Advokatskoj komori Republike Srpske sa sjedištem u Banja Luci, jer je Nezavisna pravosudna komisija suspendovala sa pozicije sudije zbog propusta u radu.

Akcije „Skela“ i „Pauk“

Tokom 30-godišnje karijere za Glušac se vežu brojne afere. 

Glušac je, objavili su mediji u junu 2013. godine, odgovorna za neuspjeh akcije „Stoka“. Branko Prodanović, nećak visokog funkcionera SNSD-a Lazara Prodanovića i njegov otac Vujadin uhapšeni su, zajedno sa još 56 osoba (10. juna 2013.), po nalogu Tužilaštva BiH, zbog milionskog šverca stoke iz Srbije u BiH. Akcije u kojoj su osumnjičeni lišeni slobode imale su kodni naziv “Skela” i “Pauk”.

Međutim, tužilac Dragica Glušac pustila ih je na slobodu, nakon čega su uslijedile torture i zastrašivanje nad svjedocima u ovom slučaju.

Samardžije ugrozile Njemačko tržište

Glušac je odgovorno i zbog toga što je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine obustavilo istragu koja je vođenu protiv braće Gorana i Zorana Samardžije, vlasnika kompanije Dunmorr Group AG, a koji su osimnjičeni za višemilionsko pranje novca i utaju poreza.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva objavio je kako je firma Dunmorr Group AG sa sjedištem u Cirihu, imala mrežu pozivnih centara (call centar) u Sarajevu, Banjoj Luci i Bihaću.  Policija sumnja da se preko ovih call centara trgovalo dionicama na Njemačkoj berzi i da je skoro 160 radnika svakodnevno iz BiH pozivalo građane Evropske unije, lažno se predstavljajući na njemačkom jeziku i obećavajući im brzo bogaćenje dionicama na berzi.

Federalna uprava policije je u saradnji sa MUP-om Republike Srpske sredinom 2012. godine izvela akciju kodnog naziva „Perač“. Tada je u predstavništvima Dunmorra u BiH uhapšeno više od 80 radnika zbog sumnje na organizovani kriminal, utaju poreza, pranje novca i prevaru. Hapšenje su izbjegli direktor Predstavništva Željko Nikolić i braća Samardžije, jer se u tom trenutku nisu nalazili na prostoru BiH.

Međutim, postupajući tužitelj Dragica Glušac na osnovu izjava svojedoka i činjenice da se Goran i Zoran Samardžija ne vode kao odgovorna lica u Registru predstavništva stranih lica u BiH u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, zaključila da ne postoje dokazi koji bi povezivali Samardžije sa Dunmorr Group AG u BiH.

Međutim, u Registru privrednih subjekata u Švicarskoj stoji da je Zoran Samardžija postao član Upravnog odbora ove firme 2009. godine, a krajem 2010. godine njegov brat Goran je uložio u firmu više od milion švicarskih franaka i tako postao njen većinski vlasnik.

Istragu protiv radnika u Sektoru marketinga ove firme tužitelj Glušac je obustavila jer su svi posvjedočili da su samo predstavljali svoju firmu, šaljući prospekte potencijalnim klijentima. Iz toga je Glušac zaključila da ne postoji dovoljno dokaza koji bi potkrijepili sumnju da su počinili krivično djelo koje im se stavlja na teret.

Iako je policija u toku istrage došla do dokaza koji dokazuju da je Goran Samardžija kontaktirao Upravu predstavništva Dunmorr u BiH i da je dolazio u Sarajevo, Glušac to nije uzelo u razmatranje.

Za silovanje Bošnjakinje izrekla uvjetnu kaznu

Glušac je javnost šokirala i dok je bila sudinica, kada je za silovanje Bošnjakinje Rasime Mujkanović (64) iz Sanskog Mosta silovatelju Bošku Veselinović iz sanskog sela Kljevci izrekla uvjetnu kaznu, a kao razlog takve odluke navela je to što je silovatelj bio pripadnik Vojske RS ali i to što je oštećena odselila iz mjesta gdje je silovana.

Veselinović, rezervista u srpskoj policiji, upao je u sumrak s automatskom puškom u Rasiminu kuću dok su njena dva sina bila zatvorena u logoru Manjača, i uz prijetnju oružjem natjerao je na spolni odnos, pritom je teško povrijedivši. Rasima je sa strašnim traumama nakon rata živjela u izbjeglištvu u Francuskoj, gdje je i umrla. 

Tužilaštvo u Sanskom Mostu podiglo je optužnicu protiv Veselinovića, a sudsko vijeće u kojem su bili Dragica Glušac (predsjednik) i porotnici Mile Crnomarković i Milutin Marković osudilo je silovatelja 30. aprila 1993. uvjetno na godinu zatvora.

U procesu protiv Veselinovića sve je bilo jasno kada je nekoliko svjedoka hrabro prepričalo strašne scene o nesretnici koja je krvava protrčala do prve komšinice Ajše. Čak je i dr. Dušan Nikolić, ginekolog, u svom nalazu bio kategoričan. No, sve je to, prema mišljenju sutkinje Dragice Glušac, bilo dovoljno samo za uvjetnu kaznu.

Ona je kao olakšavajuće okolnosti za silovatelja navela da je porodičan čovjek, da nije osuđivan, da je pripadnik Vojske RS i da je imao nervnih smetnji. Kao razlog zbog čega je Veselinovića pusti na slobodu, Glušac je navela do sada neviđeni razlog , a to je da je oštećena promijenila prebivalište.

Mediji su objavili kako je Asim Mujkanović, sin rahmetli Rasime 2002. godine uputio prigovor protiv sutkinje Glušac, u vrijeme "reforme" bh. pravosuđa. Glušac je zbog ovog sudskog presedana iz 1993. godine izgubila sudijsko mjesto i otišla u advokate.

Branila Radovana Stankovića

Glušac će ostati upamćena i kao advokat zloglasnog ratnog zločinca Radovana Stankovića, koji je osuđen za ratne zločine u BiH na 20 godina. Glušac je kao advokat zastupala i druge zločince, piše NAP. Indikativno je da se njena slika ne može nigdje naći, počev od pretraživača google pa do službene stranice Tužilaštva BiH.