Kada će o političkim ubistvima progovoriti Ademović, Alispahić, Izetbegović i Herenda?

Sljedećeg mjeseca navršava se godina dana od kako je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine od Tužilaštva Kantona Sarajevo preuzelo slučaj pokušaja atentata na Sefera Halilović, generala Armije RBiH pri čemu su ubijeni njegova supruga i njen brat, javlja bh. novinska agencija Patria (NAP).

Vršena su i određena vještačenje koje je radio sudski vještak i balističar profesor Berka Zečevića, no rasvjetljavanje tog zločina, kao i drugih političkih ubistava u BiH, još uvijek nije na pomolu. Ni dokumentacija koju je predsjednik FBiH Mirsad Kebo prije nekoliko mjeseci dostavio ministru sigurnosti BiH Fahrudinu Radončiću, o političkim ubistvima, nije pomakla stvari sa mrtve tačke.

Novinska agencija Patria zatražila je zvanično od Tužilaštva BiH rezultate dosadašnjeg dijela istrage, ali odgovor nakon višednevnih upita do danas nismo dobili. Osim pokušaja atentata na Sefera Halilovića tu su i druga neriješena politička ubistva.

Atentat na zamjenika ministra unutrašnjih poslova Federacije BiH Joze Leutara, koji se desio 16. marta 1999. godine, nikada nije rasvijetljen, kao ni ubistvo bivšeg pomoćnika direktora Agencije za istraživanje i dokumentaciju (AID) Nedžada Ugljena, Ramiza Delalića Ćele i mnoga druga.

Novinari bh. novinske agencije Patria (NAP) su kontaktirali i Mustafu Bisića, bivšeg glavnog kantonalnog tužioca u Sarajevu i bivšeg vojnog tužioca. Bisić je bio prvi čovjek sarajevskih istražnih organa u godinama nakon rata, te je neosporno upućen i u istrage i sve okolnosti nerazjašnjenih političkih ubistava.

Međutim, Bisić šuti. Na naš upit da kaže zbog čega politička ubistva nikada nisu bila predmetom ozbiljnih istraga u BiH, Bisić, koji sada obavlja dužnost pomoćnika državnog ministra pravde, kaže da ne može ništa komentirati.

- Ja sam državni službenik. Ne mogu govoriti o političkim ubistvima i istragama – kazao je kratko Bisić za NAP.

Ovakvi slučajevi godinama miruju u ladicama tužilaštava, a o njima u javnosti samo govori Semir Halilović, koji je, iako direktna žrtva u vrijeme svih ovih zločina, bio samo dječak.

Mnogo relevantnije bi o svim događajima morali i mogli progovoriti i direktni akteri, te donosioci političkih odluka i vlasti iz tog perioda poput Kemala Ademovića, bivšeg šefa AID-a, Bakira Alispahića, ratnog ministra unutrašnjih poslova RBiH, Fikreta Mašića, bivšeg agenta AID-a, ali i Bakira Izetbegovića, aktuelnog šefa Predsjedništva BiH, koji je prema vlastitim izjavama u to vrijeme imao veliki utjecaj na legitimne strukture vlasti i pravosuđe.

Prema saznanjima agencije Patria, nijedan od najvažnijih svjedoka u vezi sa političkim ubistvima Nedžad Herenda, pripadnik jedinice „Ševe“, ne bi bio nedostupan bh. pravosudnim organima, kada bi se barem jedno tužilaštvo u BiH svojski potrudilo da ga pronađe i dobije njegov iskaz. U međuvremenu, breme nerasvjetljenih političkih ubistava još uvijek pritišće BiH, posebno Federaciju i Bošnjake kojima ta hipoteka u međunarodnim krugovima nanosi sve više štete, javlja NAP.