Ruski plaćenici su i poslije rata bili uključeni u kriminal!

Dobrovoljci iz Rusije i Grčke koji su učestvovali u agresiji na Bosnu i Hercegovinu i nakon Dejtona su uključeni u kriminalne i terorističke aktivnosti, izjavio je za bh. novinsku agenciju Patria (NAP) Aziz Tafro, autor knjige „Ruski i grčki plaćenici u ratu u BiH“. Promocija knjige sa izuzetno zanimljivom tematikom, planirana je danas u 18:00 sati u velikoj sali Općine Novi Grad. 

- Prvi dolasci  zabilježeni su već 1991. godine u istočnoj Hercegovini pa sve do 1996. godine kada prestaje s radom grčka dobrovoljačka garda. Knjiga prati tok njihovih aktivnosti, formiranje jedinica, prate se ratišta po Višegradu i Sarajevu. Pratimo sva zla koja su činili u toku rata, a i poslije rata. Groblja ruskih i grčkih plaćenika jasan su dokaz njihovog boravka u BiH. Iako se mogu naći na više lokcija, jedno od poznatijih je u Donjim Miljevićima kod Sarajeva – navodi Tafro.

Upravo je na groblju u Donjim Miljevićima ukopan komandant trećeg dobrovoljačkog odreda Aleksandar Škrabov koji je komandovao tim odredom u sastavu Vojske Republike Srpske od 1994. do 1995. godine do njegove pogibije. To je samo jedan od detalja iz knjige. Još jedno groblje nalazi se u Višegradu gdje je 2011. godine otvoren centralni spomenik ruskim plaćenicima.

Prema Tafrinim riječima, poslije rata, ruski dobrovoljci su bili angažirani na projektima deminiranja, a pritom su bili uključeni u kriminalne aktivnosti i teroristička djela. Istraživanja koja je obavio Tafro su pokazala da je jedan od Rusa-plaćenika nakon rata u BiH otišao u Rusku Federaciju i tamo minirao voz, za šta je osuđen na 19 godina zatvora.

Jedan od ruskih dobrovoljaca živi u Bosanskom Šamcu i radi na projektima deminiranja koje su poslije rata finansirali Ujedinjene nacije i Evropska unija.

- Dobili su naša državljanstva, dijeljena im je napuštena imovina, a potom veći dio njih odlazi u Srbiju, vraćaju se u Rusiju. A, zabilježeni su i ponovni ulasci u BiH i vrijeme je da se ispitaju ta dodijeljena državljanstva. I kako je to uopće bilo moguće - kaže Tafro.

Prema Tafrinim riječima, istraživanje je trajalo tri godine. Kao izvori informacija korišteni su elektronski arhiv Haškog tribunala, izvori s terena, dokumenti koji je sam kupovao ili ih dobijao od svojih izvora iz Srbije.