Predsjednik SDP-a zaboravio na Ustav: U Ustavnom sudu BiH ne sjede sudije iz reda naroda, već pravnici visokog moralnog ugleda

Piše: A. Čorbo-Zećo

Izbor sudije Ustavnog suda BiH iz Federacije BiH danima je u fokusu javnosti, a danas ponovo uzima primat u javnom prostoru, a nakon što je lider SDP-a Nermin Nikšić bukvalno iskazao 'oduševljenje' zbog činjenice da je Ustavni sud odbacio apelacije Željka Komšića i Šefika Džaferovića u vezi sa nametnutim odlukama Christiana Schmidta.
Naime, Nikšić je iskoristio priliku te ovaj slučaj uzeo kao svojevrsni alibi za njihovo buduće glasanje za Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH, pa je kazao:

„Optuživali su nas da ćemo glasanjem za prvorangiranog kandidata osuditi apelaciju na propast, isporučiti državu i niz drugih gluposti. Napominjem da trenutno u Ustavnom sudu BiH ima osam sudija, tri međunarodna, dva iz reda bošnjačkog i srpskog naroda i jedan iz reda hrvatskog naroda“, kazao je Nikšić.

Predsjednik SDP-a u svom naletu odušeljenja zbog odluke kakva i jeste (najpogubnija za BiH) zaboravio je na Ustav BiH. Čak je Milorad Dodik imao dosta argumentovaniji komentar, pa čak i državnički u odnosu na ovo što je Nikšić kazao (!?)

Zato mu je ubrzo mu je odgovorio delegat u Domu naroda PSBiH Dženan Đonlagić koji je podsjetio Nikšića na Ustav.

„Zamislite dvije decenije si u vrhu politike, obnašaš najviše zakonodavne i izvršne funkcije, predsjednik si partije, a još nisi naučio da u Ustavnom sudu BiH ne sjede sudije iz reda naroda?! Blamaža da bi se pravdao što će ti predstavnici tvoje partije glasati za “sudiju” Vukoja!“, poručio je Đonlagić.

Inače, Nikšić je još ranije kazao da su pristali da podrže kandidata za ustavnog sudiju koji je blizak HDZ-u BiH.Inače, dugogodišnji sekretar Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i kadar HDZ-a BiH Marin Vukoja prvorangirani je kandidat za sudiju Ustavnog suda BiH, iako je nejasno kako je to Komisija rangirala, jer su iza njega ostale osobe s mnogo više pravnog iskustva.

Funkcija sudije Ustavnog suda BiH izuzetno je značajna, a sve oči su bile uprte u zastupnike Trojke koji su u svojim predizbornim obećanjima kazali da će raditi i na 'depolitizaciji pravosuđa'.

Čini se da su sada kapitulirali pred zahtjevima Dragana Čovića i HDZ-a BiH.

A, šta precizira Ustav BiH kada je riječ o izboru sudije Ustavnog suda BiH.

„Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Skupština Republike srpske. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom.

Sudije će biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Svako ko udovoljava takvoj kvalifikaciji i ima pravo glasa može biti imenovan za sudiju Ustavnog suda. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne države“, jasno se navodi u Ustavu Bosne i Hercegovine.

Dakle, Ustav ne nalaže raspodjelu po etničkoj pripadnosti, pa prevedeno, nacionalnost sudija uopće nije važna. No, to u praksi nije tako. Također, kada je riječ o članu koji ističe da će 'sudije biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda', u ovom slučaju se krši, s obzirom da se Vukoja ne može pohvaliti svojim pravnim niti sudijskim iskustvom.