(Patria) - Ljetno računanje vremena počelo je jutros 26. marta pomjeranjem za jedan sat unaprijed pa se tako vrijeme u dva sata ujutro računa kao tri sata ujutro.
Prakticiranje pomjeranja sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja seže u prošlo stoljeće, a najčešće se spominjala ušteda energije. Međutim, novije studije pokazale su ograničene efekte takve prakse te istakle njene negativne posljedice.
I upravo na ovom primjeru Evropska unija pokazuje svoje slabosti i to još 2018. godine. Tada se, naime u Briselu pokrenula javna raspravu o ukidanju pomjeranja sata na nivou EU u kojoj je učestvovalo 4,6 miliona evropskih građana, a 84 posto sudionika podržalo je ukidanje ove prakse.
No, do danas to se nije desilo!
Primjena direktive koju je 2019. izglasao Evropski parlament, a koja bi okončala praksu usklađenog pomjeranja sata na nivou EU-a, odnosno omogućila državama članicama da odaberu vlastiti način računanja vremena i odluče hoće li zadržati zimsko računanje vremena ili preći na ljetno računanje vremena, trebala je početi 1. aprila 2021. godine, no to se nije dogodilo.
Ljetno računanje vremena u Evropskoj uniji je na snazi od 1980. godine, a njene članice razvrstane su u tri različite vremenske zone.
Evropska unija tako ipak čini se nije zajednica koja sluša glas građana, kako zvanično i jeste njihova parola, već ipak ovisi o autonomnim voljama svake zemlje pojedinačno.
Podsjetit ćemo da je prijedlog o ukidanju prakse pomijeranja kazaljki bio zasnovan na stavovima građana, analizama, stručnim studijama, pregovorima s Europskim parlamentom i javnim konzultacijama.
Pojedine naučne studije pokazale su da promjene sata imaju negativne efekte na zdravlje ljudi. U studiji Evropske komisije navodi se da bi „efekat na bioritam ljudi mogao da bude ozbiljniji nego što se prvobitno mislilo".
Smatra se da to može dovesti do poremećaja sna, ali i povećanog broja srčanih udara i kardiovaskularnih problema. Dalje, to može uticati na porast broja saobraćajnih nezgoda.
Takođe, pomjeranje sata podrazumeva da djeca u jesenjim mjesecima ujutro kreću u školu po mraku, što može biti opasno.
Ali ništa to nije dovoljno da Brisel krene odlučnije u ovu priču, lopta je ipak sada u rukama država članica koje trebaju usuglasiti zajedničko stajalište.
(A.Č.Z.)