Uloga CBBiH u procesu pristupanja Evropskoj uniji

Proces evropskih integracija u BiH se primarno i gotovo isključivo adresira kao političko pitanje, stavljajući u drugi plan tehničke i stručne aspekte procesa priključenja. Evropska unija jeste politička unija, ali i ekonomska i monetarna unija za čije članstvo su postavljeni vrlo složeni i zahtjevni kriteriji, poznati kao  Kopenhaški i Mastrihtski kriteriji.

U ovoj fazi evropskih integracija, zahtjevi EU koji se postavljaju pred BiH kao potencijalnu članicu zasnivaju se na zaključcima Evropskog vijeća donesenim na sastanku u Kopenhagenu 1993. godine. Kopenhaški kriteriji  uključuju sljedeće:

- Stabilnost demokratskih institucija i vladavinu prava – poštivanje građanskih prava i zaštitu nacionalnih manjina;
- Čvrsto uspostavljene tržišne instrumente i funkcioniranje tržišne ekonomije, kao i sposobnost odolijevanja konkurentskim pritiscima i sposobnost prilagođavanja tržišnim mehanizmima EU;
- Spremnost preuzimanja obveza koje nameće članstvo, odnosno privrženost ciljevima političke, ekonomske i monetarne unije.

Iskustva drugih zemalja potvrđuju da je uloga centralnih banaka vrlo bitna u procesu priključenja zemlje EU, budući da stabilna i pouzdana centralna banka daje ključan doprinos makroekonomskoj stabilnosti, unapređuje proces ekonomske tranzicije i konvergencije ka tržišnoj ekonomiji i doprinosi cjelokupnoj boljoj pripremljenosti zemlje za članstvo u EU. Ostvarivanje pune i održive implementacije ekonomskih Kopenhaških  kriterija je neophodno za priključenje zemlje Evropskoj uniji, zajednici koju 2015. godine čini 28 zemalja, sa 500 miliona stanovnika i 11 valuta.  

Kada  BiH postane članica Evropske unije, Centralna banka BiH će postati članica Evropskog sistema centralnih banaka (ESCB) kojeg čine Evropska centralna banka (ECB) i nacionalne centralne banke svih članica EU.  Guverner CBBiH će biti punopravni član Općeg vijeća ECB-a, a veliki  broj osoblja CBBiH će biti uključeno u rad odbora, pododbora i radnih grupa u tijelima ESCB-a. Stoga, u cilju adekvatnih priprema, CBBiH poduzima kontinuirana ulaganja u razvoj institucionalnih kapaciteta i profesionalnih znanja svog osoblja, uključujući specijalizirana usavršavanja ali i usavršavanje osoblja iz vještina liderstva i pregovaranja. U procesu konvergencije ka standardima EU i pripremama za ulazak u ESCB, implementacija  standarda evropskog centralnog bankarstva u poslovanje Centralne banke, ostvaruje se i kroz pristup EU fondovima i direktnu suradnju sa ECB i centralnim bankama Eurosistema (koji čine ECB i centralne banke  država članica EU koje su uvele euro) koju je CBBiH počela još 2006.godine. 

U   kontekstu neophodnih institucionalnih i funkcionalnih promjena u centralnim bankama, iskustva centralnih banaka zemalja u naprednijim fazama evropskih integracija ukazuju da proces evropskih integracija zahtjeva poboljšanu koordinaciju u samoj zemlji  kroz formalne koordinacijske strukture. Centralna banka sudjeluje u radu EU – BiH Pododbora za ekonomska i finansijska pitanja i statistiku, kao i u  izradi materijala za Godišnji izvještaj o napretku BiH u procesu priključenja EU. Prema nalazima Izvještaja o napretku za 2014. godinu, monetarna politika CBBiH u okviru aranžmana valutnog odbora dobro funkcionira i dalje uživa visok nivo pouzdanosti i povjerenja.

Ekonomsko upravljanje je postalo jedno od tri fundamentalna stuba u procesu proširenja EU posljednjih godina, te su evidentne promjene u dijalogu o ekonomskoj  politici sa zemljama kandidatima koje podrazumijevaju uključivanje reformi kojima se podstiče makroekonomska stabilnost, osigurava fiskalna održivost i podržavaju dugoročne reforme i konkurentnost. U kontekstu nove EU inicijative, koja uključuje i jačanje ekonomskog upravljanja,  BiH se ove godine po prvi put uključuje u Ministarski dijalog o ekonomskim politikama sa zemljama Zapadnog Balkana (Albanija, Makedonija, Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina i Kosovo) i Turskom. Pored predstavnika Ministarstva finansija BiH, FBiH i RS, EU je poziv na ovaj ekonomski dijalog na visokom nivou u Briselu kojem prisustvuju predstavnici  zemalja  članica EU (ministri finansija), Evropske komisije (EC) i ECB uputila i Centralnoj banci BiH. Cilj je priprema zemlje za ispunjavanje ekonomskih kriterija za ulazak u EU i bolja komunikacija i usklađivanje  ekonomskih politika i mjera koje  zemlja treba realizirati.

Osnovu za dijalog predstavlja  Program ekonomskih reformi za BiH 2015-2017 u čijoj je izradi,  kao jedna  od koautorskih institucija, sudjelovala i CBBiH. Program ekonomskih reformi 2015-2017, umjesto dosadašnjeg Ekonomsko-fiskalnog  programa, koji se fokusirao na fiskalnu politiku, sada uključuje i sektorske strukturne reforme. U skladu sa Smjernicama EC ovaj dokument se sastoji iz dva dijela:

1. Prvi dio daje pregled okvira srednjoročnih makroekonomskih i fiskalnih politika i strukturnih reformi koje imaju direktan makro-fiskalni uticaj.

2. Drugi dio uključuje mjere strukturnih reformi, koje su više sektorske prirode, čiji je cilj poboljšati i konkurentnost zemlje i  time ubrzati rast. 

Formalni zaključci (preporuke) sa Ministarskog dijaloga će biti osnova za pripremu Programa ekonomskih reformi 2016-2018., odnosno osnova za koncipiranje ekonomske politike BiH u narednom srednjoročnom periodu.

Centralnu banku BiH, također, očekuju vrlo zahtjevni kriteriji iz Mastrihta, čije ispunjenje je uvjet za sve potencijalne članice EU da bi postale dio Eurosistema, jedinstvenog monetarnog područja sa zajedničkom valutom – eurom.

Маstrihtski kriteriji ili Kriteriji konvergencije odnosno kriteriji uvođenje eura, utvrđeni Ugovorom iz Mastrihta 1992. godine kojim se kreira zajednička valuta euro, su sljedeći:

Stabilnost cijena: stopa inflacije određene države članice kandidata za EMU ne smije biti za više od 1,5 postotnih bodova veća od prosječne stope inflacije tri države članice EU s najnižim ostvarenjem inflacije. Dakle, prema kriteriju stabilnosti cijena, države članice koje su u promatranom razdoblju imale najbolje ostvarenje inflacije čine referentnu stopu inflacije. Ona se izračunava kao aritmetička sredina stopa inflacije triju zemalja s najnižom stopom, imajući u vidu da su te stope pokazatelj stabilnosti cijena.

Održivost državnih finansija:

Visina budžetskog deficita  ne smije prelaziti 3% bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Kriterij javnog duga predviđa da javni dug ne smije preći 60% na kraju prethodne finansijske godine, a ako nije tako, udio duga mora pokazivati tendenciju znatnog smanjivanja te se mora zadovoljavajućom dinamikom približavati referentnoj vrijednosti

Stabilnost deviznog kursa: stabilan kurs također je preduvjet koji država članica mora ispuniti sudjelovanjem u Mehanizmu deviznog kursa (Exchange Rate Mechanism II - ERM II) neprekidno tokom dvije godine. Ovaj kriterij se odnosi na poštivanje utvrđenih margina fluktuacije deviznog kursa, bez odsupanja u periodu od najmanje dvije godine prije uvođenja eura. Tokom tog perioda zemlja nema mogućnost da samonicijativno svoju valutu devalvira u odnosu na valutu neke druge zemlje članice EU kako bi poboljšala konkurentnost svoje  ekonomije. ECB ne ohrabruje, niti obeshrabruje aranžman valutnog odbora, odnosno monetarnu politiku baziranu na principu valutnog odbora vezanog za euro ECB ne smatra  preprekom, ali niti prednošću u procesu usvajanja eura. Euro vezan valutni odbor ne može zamijeniti obavezno učešće u ERM 2. Međutim, nastavak održavanja sistema valutnog odbora sve do punopravnog članstva u Ekonomsko - monetarnoj  uniji i Eurosistemu predstavlja najadekvatniju strategiju zemlje koja vodi monetarnu politiku baziranu na principu valutnog odbora.

Ispunjavanje kriterija dugoročne kamatne stope (na državne obveznice) od strane članice podrazumijeva da njezine dugoročne kamatne stope ne smiju preći za više od dva postotna boda odgovarajuću prosječnu kamatnu stopu u tri države članice s najnižim ostvarenjem inflacije (riječ je, dakle, o istim državama koje su navedene i u kriteriju o stabilnosti cijena).

Pravne obaveze u pogledu integracije određene nacionalne centralne banke u Eurosistem također se trebaju usuglasiti do datuma pristupanja EU, s tim da iste ne moraju stupiti na snagu do datuma prelaska te države članice na euro. Općenito gledano, Zakon o CBBiH odražava dobre prakse u pogledu funkcija centralnog bankarstva i neovisnosti centralne banke, premda će biti neophodno izvršiti određena usklađivanja sa Ugovorom o EU.

Pored zahtjevnih i neophodnih stručnih, tehničih i pravnih usklađivanja,  ključno je  izgraditi kulturu na osnovu koje će cjelokupno društvo, uključujući i političare, smatrati neovisnost centralne banke koja  za cilj ima osiguravanje stabilnosti cijena općim dobrom.  

(Centralna banka BiH)