Delegacija Evropske unije i Ured specijalnog predstavnika EU u BiH su veoma zabrinuti zbog neusvajanja Prijedloga zakona za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma, izjavio je za bh. novinsku agenciju Patria (NAP), Endi Mekgafi (Andy McGuffie), portparol Delegacije Evropske komisije u BiH.
Ovaj iznimno važan zakon jutros će se ponovo naći na dnevnom redu Zajedničke komisije za odbranu I sigurnost Parlamenta BiH. A, ukoliko ne prođe, BiH će, kako saznajemo, izložena oštrim kritikama na sjednici Komiteta Moneyval u prvoj sedmici aprila!
- Efikasan sistem za borbu protiv pranja novca je ključan preventivni element u borbi protiv organizovanog kriminala i terorizma. Važnost ovog pitanja je prepoznata na međunarodnom nivou i zato postoje međunarodni standardi u vezi sa tim, naročito dvije konvencije Vijeća Evrope o pranju traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenog krivičnim djelom, Treća direktiva EU, Konvencija UN-a o suzbijanju finansiranja terorizma i naročito Preporuke 40+9 Radne grupe za finansijsku akciju (FATF) – kaže Mekgafi.
Prema njegovim riječima, a na naš upit o tvrdnjama Dušanke Majkić (SNSD) koja se protivi usvajanju ovog zakona, tokom izrade prijedloga zakona, obavljene su široke konsultacije, a radna grupa je uključivala stručnjake sa svih nivoa vlasti, među kojima su i predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova RS i Agencije za bankarstvo RS.
- Entitetski ministri unutrašnjih poslova i ministar sigurnosti BiH su takođe raspravljali o prijedlogu zakona. U Vijeću ministara je ovaj prijedlog zakona podržan jednoglasno. Stav Delegacije Evropske unije je da je prijedlog zakona dobar, i kao što se može očekivati, određene prilagodbe mogu biti urađene u parlamentarnoj proceduri, putem amandmana. Međutim, neusvajanjem jednog ovakvog zakona BiH propušta priliku da usklađuje svoje zakonodavstvo sa pravnom stečevinom EU – kaže portparol Delegacije EU.
Kako ističe, neusvajanje Prijedloga zakona imalo bi ozbiljne konkretne posljedice: BiH ne bi imala efikasan sistem za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma, a u pitanje bi došlo i ispunjavanje obaveza države prema MONEYVAL-u i MMF-u.
- Potom, izuzetno je važno da bi BiH mogla da se nađe pod značajnim finanisijskim pritiskom, npr. banke i druge finansijske institucije u BiH suočile bi se sa teškoćama pri transferu novca diljem svijeta. Sve novčane transakcije u i izvan BiH bile bi budno praćene od strane finansijskih institucija drugih zemalja, što bi dovelo do ozbiljnih kašnjenja u novčanim transakcijama. Tako bi, na primjer, kasnile novčane doznake iz inostranstva. Istovremeno, zbog kašnjenja u novčanim transakcijama, potencijalni investitori tražili bi druge destinacije za investiranje. Drugi čak ne bi ni razmatrali mogućnost da investiraju u BiH, a od takvog udarca na reputaciju zemlje teško se oporaviti – ističe on.
Odgovarajući na tvrdnje Majkić, Mekgafi kaže da pitanje predstavnika BiH u Moneyvalu treba posmatrati kao posebno pitanje, koje nije direktno vezano sa usvajanjem samog zakona.