UNHCR: Broj azilanata u 2014. najveći od ratova na Balkanu 1992.

Agencija za izbjeglice UN-a  (UNHCR) objavila je izvještaj o azilantima u 2014. godini, a najveći broj ih je bježao od rata u Siriji i Iraku, oružanih sukoba, kršenja ljudskih prava, prenosi bh. novinska agencija Patria.

Tokom 2014. godine podneseno je 866.000 zahtjeva, što je za 45% više u odnosu na 2013. godinu. Ovo je najveća brojka od 1992. godine kada je veliki broj izbjeglica iz BiH i Balkana tražio utočište od rata.

Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice izbjeglice Antonio Guterres kazao je da su ratovi na Balkanu stvorili stotine hiljada izbjeglica i tražitelja azila.

Mnogi od njih našli su utočište u razvijenim zemljama u Evropi, Sjevernoj Americi i drugim državama.

Zbog rata u Siriji, povećan je broj tražlaca azila, a njihov broj je prešao 150.000. Iračani čine 68.700 prijava, zatim Srbi s Kosova, Eritrejci.

Zemlja koja je u 2014. primila najviše azilanata bila je Njemačka s više od 173.000 aplikacija.

Sirijci čine četvrtinu svih zahtjeva za azil u Njemačkoj. Sjedinjene Američke Države dobile su 121.200 prijava za azil, uglavnom iz Meksika i zemalja u Srednjoj Americi.

Turska, koja je krajem prošle godine primila više od 1,5 miliona sirijskih izbjeglica, imala je 87.800 novih zahtjeva za azil u 2014. godini, uglavnom Iračana.

Švedska zauzela četvrto mjesto među 44 razvijene zemlje, s 75.100 prijava, uglavnom Sirijaca i Eritrejaca.

Italija registrirala 63.700 nova zahtjeva u 2014. godini što je i dosadašnji rekord, a najčešće podnose stanovnici Malija. Nigerije i Gambije.

Ruska Federacija, koja nije uključena u ovaj izvještaj primila je oko 265.400 zahtjeva za privremeni azil i 5.800 zahtjeva za izbjeglički status Ukrajinaca tokom 2014. U isto vrijeme, broj Ukrajinaca koji traže azil u 44 zemlje uključene u izvještaj sa 1.400 u 2013. popeo se na 15.700 u 2014. godini.

Prvih pet zemalja koje primaju najviše prijava oko 60% su Njemačka, SAD, Turska, Švedska i Italija.

Širom svijeta, od početka prošle godine, oko 51,2 miliona ljudi su prisilno raseljeni kao posljedica progona, sukoba, nasilja ili kršenja ljudskih prava. Od toga, oko 16,7 miliona ljudi su izbjeglice, a  33,3 miliona su interno raseljeni u vlastitoj zemlji. Blizu 1,2 miliona su tražitelji azila.