Opkoljeno Sarajevo odgovorilo agresoru: Tunel spasa slavi 22. rođendan

Sarajevski tunel, prokopan ispod piste Međunarodnog aerodroma tokom najžešće opsade Sarajeva 1993. godine,  jedan je od najvećih fenomena tokom agresije na BiH, i najstrožije čuvana tajna Sarajeva u tom periodu. Dug 720, a visok 1,5 m predstavljao je jedini put kojim je u opkoljeno Sarajevo stizala hrana, lijekovi i druge potrepštine. Povezivao je dva dijela slobodne teritorije pod kontrolom Armije RBiH, Dobrinju i Butmir. Otud je dobio naziv "Tunel D-B" ili Tunel spasa, piše bh. novinska agencija Patria.

Prokopan je 30. jula 1993. godine u 20:50 sati.

Kako je ranije otkrio za agenciju Patria penzionisani general-major Rašid Zorlak idejni tvorac Sarajevskog tunela dok je jedne noći 1992. godine pretrčavao pistu dobio je ideju o tome kako spojiti dvije slobodne teritorije.

- Znao sam da ispod piste mora postojati drenažni sistem pa sam pomislio da bi se to moglo koristiti za prolaz ispod nje. Drugim riječima, te noći 5. na 6. novembar '92. godine, sinula mi je ideja o prokopavanju tunela – kaže Zorlak.

Projekat za tunel uradio je inženjer Nedžad Branković, koji je tad imao 31 godinu. I jedan i drugi slažu se da svako ko je iskopao i jednu lopatu zemlje na ovom tunelu, ima velike zasluge za njegovo nastajanje, naročito bh. rudari koji su 24 sata neprekidno radili na ovom projektu.

Drenažni sistem koji  bi se mogao koristiti za prolaz ispod piste kao takav nije postojao. Ali će za nekoliko mjeseci postojati Sarajevski tunel.

I danas 22 godine poslije brojni turisti dolaze u Tunel spasa kako bi vidjeli žilu kucavicu opkoljenog Sarajeva.