Istraga o hrvatskom HDZ-u proširit će se i na čelništvo HDZ BiH

Povodom izbora za predsjednika Republike Hrvatske, koji će se održati 28. decembra 2014. godine Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane objavio je analizu aktuelnih predizbornih događanja. Iz opsežne analize „Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2014: Josipović favorit“ izdvajamo najzanimljivije dijelove, prenosi bh. novinska agencija Patria.

Aktualni predsjednik Ivo Josipović preuzeo je predsjednički mandat u februaru 2010. godine. Tijekom vođenja države pokušao je biti izvan stranački. Prema ocjenama analitičara nije pravio strateške greške. I Josipoviću se kao i drugim hrvatskim dužnosnicima zamjera da su nedovoljno iskoristili mogućnosti hrvatskog članstva u NATO-u i EU te zanemarili gospodarski oporavak države. Josipović je značajno doprinio regionalnoj stabilnosti i ugledu Hrvatske u svijetu.

Dvije političke stranke predstavljaju krajnost hrvatskog političkog prostora. Jedna je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) Tomislava Karamarka, koja svoju ideologiju temelji na antikomunizmu i procesu osamostaljivanja te tzv. srpskoj opasnosti u Hrvatskoj. HDZ očito pokušava rezultate osamostaljivanja pripisati isključivo sebi, ignorirajući činjenicu, da je to posljedica želje hrvatskog naroda za samostalnošću i prije svega povijesnih međunarodnih okolnosti i konteksta – pada Berlinskog zida. HDZ se mora dekriminalizirati i osloboditi idealiziranja Franje Tuđmana. Iako je Hrvatska samostalna i nezavisna država HDZ još uvijek „traži“ neprijatelja u Srbima, Jugoslavenima. Najveća hipoteka kandidatkinje Kolinde Grabar Kitarović (HDZ) je sudjelovanje u Vladi Ive Sanadera u kojoj je sedam ministara uključujući premijera Sanadera optuženo za kaznena djela.

Druga stranka hrvatske politične krajnosti je Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) Zorana Milanovića, koji su nasljednici nekadašnjeg Saveza komunista Hrvatske. Stranka se nalazi u krizi, jer se u periodu tranzicije nije uspjela transformirati u modernu političku stranku ljevice, nego je još uvijek opterećena recidivima prošlosti. Hrvatska i države regija trebaju jake socijaldemokratske stranke ali ne kao sadašnji SDP Hrvatske.

PROŠIRENJE ISTRAGE

Organizirani kriminal i korupcija su još uvijek rak rana hrvatskog društva, a mediji su djelomice slobodni.

Hrvatske vlade od osamostaljivanja pa sve do sada nisu uspjele pronaći odgovarajuća ekonomska rješenja nagomilanih gospodarskih problema, uključujući i aktualnu Vladu Zorana Milanovića(SDP). Vlada premijera Ive Sanadera (HDZ), vjerojatno predstavlja najkorumpiraniju Vladu. Istrage, koje se vode protiv HDZ Hrvatske morat će se proširiti na HDZ BiH, jer su utemeljene sumnje da se radi o pronevjerama milijuna hrvatskih kuna poreskih obveznika, koje su se odvijale preko HDZ BiH i dijela njegovog čelništva.

KRATKA KAMPANJA

Pored toga što je kampanja kratka, vrlo je malo jasno artikuliranih političkih sadržaja. Predsjednički izbori se održavaju za vrijeme božićno-novogodišnjih blagdana što u osnovi više odgovara političkoj desnici i HDZ-u, jer u tom periodu masovan je dolazak hrvatske dijaspore u domovinu i time mogućnosti da sudjeluju na izborima. Relevantna istraživanja pokazuju, da je hrvatska dijaspora tradicionalno naklonjena HDZ-u kao i Hrvati iz Bosne i Hercegovine.

Analitičari upozoravaju, da je Hrvatskoj potreban predsjednik države, koji nije ideološki opterećen lijevom ili desnom krajnosti, nego predsjednik koji će djelovati povezujuće i koji će povratiti izgubljeno povjerenje građana u politiku i institucije hrvatske države. Jedno od pitanja je i odnos prema hrvatskom narodu u BiH i njegovoj ravnopravnosti u procesu integracije države BiH u EU. Nesporni favorit na predsjedničkim izborima je aktualni predsjednik Ivo Josipović.