Pred Haškim tribunalom danas je završeno iznošenje posljednjih replika u sudskom procesu koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS) i jednog od najvećih ratnih zločinaca na prostorima bivše Jugoslavije Radovana Karadžića, kojeg Tužilaštvo tereti za odgovornost za smrt više hiljada ljudi nesrpske nacionalnosti tokom srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine, piše bh. novinska agencija Patria (NAP).
Karadžić je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995. godine.
Rođenje zločinca
Radovan Karadžić (1945) rođen je u malom crnogorskom selu Petnjica, koje je udaljeno oko pet kilometara od općine Šavnik.
Postao je srpski političar, bivši predsjednik Republike Srpske, po struci je psihijatar, a bavio se i pisanjem poezije.
Karadžić je rođen u selu Petnjica kod Šavnika u Crnoj Gori
U Sarajevo, grad koji će tokom agresije na BiH krvnički rušiti i ubijati, doselio se kada je imao samo 15 godina, gdje je završio srednju medicinsku školu, a potom studije medicine, da bi na kraju specijalizirao psihijatriju, što je i doktorirao.
Dio školovanja je obavio u SAD-u, a u sarajevskoj bolnici na Koševu je pacijente liječio od depresije.
Prvi zatvorski dani
Prvi sukob sa zakonom Karadžić je imao 1983. godine, kada je završio u pritvoru pod optužbom da je pronevjerio državni novac kako bi sagradio vikendicu na Palama. U pritvoru je proveo 11 mjeseci, ali je poslije pušten.
Ulazak u politiku
U politiku je ušao 1990. godine, kada je u BiH nakon demokratskih promjena i ustavnih reformi osnovana Srpska demokratska stranka (SDS), kojoj je postao predsjednik.
Karadžić i SDS su se početkom '90-ih zalagali da BiH ostane u krnjoj Jugoslaviji, a u slučaju proglašenja nezavisnosti BiH prijetili otcjepljenjem krajeva sa srpskom većinom, slično kao što su to hrvatski Srbi učinili na području Krajine u Hrvatskoj, priključenjem tih područja Srbiji i Crnoj Gori, čime bi se formirala "Velika Srbija".
Ratni zločini
Kao najistaknutijeg člana bosanskosrpskog političkog rukovodstva Karadžića se smatralo najodgovornijim kako za izbijanje rata, tako i za brojne zločine koji su u to doba na područjua BiH pod bosanskosrpskom kontrolom počinjeni nad Bošnjacima i Hrvatima.
Zločinci Ratko Mladić i Radovan Karadžić, danas obojica odgovaraju
pred Haškim tribunalom
U julu 1995., nakon genocida u Srebrenici, Haaški sud podigao je optužnicu protiv Karadžića za ratne zločine. Zbog toga je bio i izostavljen iz pregovora koji su doveli do Daytonskog mirovnog sporazuma, a kasnije se bio prisiljen odreći mjesta predsjednika Republike Srpske i stranačkih dužnosti, 1996. godine.
Poratne godine
Karadžić se do 1997. godine nalazio na Palama, ali se povlači iz političkog života, sudjeluje u javnom životu, pojavljuje se na proslavama, kulturnim manifestacijama i slično, te ostaje vođom u sjeni kako SDS-a tako i cijele Republike Srpske.
Tokom 1998. i 1999. godine nestaje i sve potrage za njim pokazuju se bezuspješnim.
Skrivanje i hapšenje
Koristio je lažne dokumente i identitet Dragana Dabića, bavio se alternativnom medicinom i tako zarađivao novac u privatnoj ordinaciji u Beogradu.
Od 1998. godine do hapšenja Karadžić je koristio lažne dokumente i identitet Dragana Dabića, a bavio se alternativnom medicinom (Foto: Telegraph.co.uk)
Ni ljudi kod kojih je radio, kao ni njegovi stanodavci nisu znali da je to on. Posljednja poznata adresa na kojoj je živio bila je u Novom Beogradu. Radovana Karadžića uhapsila je srbijanska služba sigurnosti u Beogradu 21. jula 2008. godine. Imao je dugu sijedu kosu i bradu.
Izručen je Haaškom sudu 30. jula 2008. godine a suđenje po 11 tačaka optužnice započelo je 26. oktobra 2009. godine.
Tužilaštvo je u ovom slučaju izvelo 195 svjedoka koji su lično svjedočili u sudnici, suci su i sami pozvali jednog svjedoka, dok je odbrana Karadžića izvela 238 svjedoka.
Haški tribunal bi konačnu odluku u slučaju Karadžića mogao donijeti sredinom ili krajem 2015. godine, piše Patria.
Danas mu se pred Haškim tribunalom sudi za zločine protiv čovječnosti