Ništa novo iz Evropske komisije: BiH zaostaje na putu ka EU

U setu danas usvojenih godišnjih izvještaja Evropska komisija ocjenjuje napredak koji su u prošloj godini ostvarile zemlje Zapadnog Balkana koje se žele pridružiti EU te Turska, kao i izazove koji stoje pred njima, prenosi bh. novinska agencija Patria.

Predstavljajući godišnji paket proširenja, povjerenik Štefan Füle je rekao da je prije pet godina krenulo jačanje kredibilnosti i transformacijske moći politike proširenja.

- Poseban naglasak smo stavili na tri stuba: vladavina prava u 2012. godini, ekonomsko upravljanje u 2013., a u ovoj godini, pokrećemo nove ideje za podršku reformi javne uprave. Danas ovaj pristup donosi plodove. Taj proces je kredibilan i donosi konkretne rezultate kroz reforme koje postupno transformišu zemlje o kojima je riječ, te unapređuje stabilnost u našem neposrednom susjedstvu - kazao je Fule.

Prema pregledu država za Bosnu i Hercegovinu se navodi da i dalje zaostaje na putu integracija u EU.

- Nakon oktobarskih općih izbora za zemlju će biti od suštinske važnosti da govori jednim glasom, provodi urgentne socio-ekonomske reforme i napreduje na svom putu ka evropskim integracijama - navodi se u izvještaju iz Brisela.

U dodatnim informacijama navodi se da je BiH potencijalni kandidat i ima evropsku perspektivu kao i ostale zemlje Zapadnog Balkana.

- Država je i dalje u zastoju na svom putu ka evropskim integracijama, a Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju još uvijek nije stupio na snagu. Neophodno je da se lideri Bosne i Hercegovine nakon oktobarskih općih izbora odlučno angažiraju na planu sveobuhvatnih reformi. Oni treba da rješavaju socio-ekonomske probleme građana te da poboljšaju efikasnost i funkcioniranje institucija na svim nivoima vlasti, kao i međusobnu koordinaciju, što je neophodno za napredovanje na putu EU integracija - navedeno je u izvještaju Evropske komisije.

Komisija je između ostalog zaključila da je postigla veoma ograničen napredak po pitanju političkih kriterija. Bosna i Hercegovina nije prevazišla zastoj u procesu evropskih integracija dok druge zemlje regije odlučno kroče naprijed.

Ova razočaravajuća situacija nastupila je uglavnom zbog nedostatka kolektivne političke volje na strani vodstva zemlje. Potrebno je unaprijediti efikasnost i funkcionalnost političkih institucija na svim nivoima vlasti i hitno uspostaviti funkcionalan mehanizam za koordinaciju o pitanjima EU integracije.

Kao što se očituje iz socijalnih protesta s početka 2014, rješavanje socijalno-ekonomskih potreba građana mora biti prioritet na svim nivoima vlasti, s naglaskom na rješavanje veoma visoke stope nezaposlenosti mladih kao i na pružanje pomoći stanovništvu u stanju potrebe nakon obilnih poplava iz maja mjeseca. 

U odgovoru na proteste Komisija je pokrenula tri inicijative za preusmjeravanje pažnje na reforme i pitanja od direktnog značaja za građane. Proširila je Strukturirani dijalog o pravosuđu između EU i BiH na dodatna pitanja vladavine prava. Uspostavila je zajedničku EU-BiH radnu grupu kako bi ubrzala implementaciju projekata koje financira EU, a koja će se fokusirati na jačanje ekonomskog upravljanja. 'Sporazum za rast i zapošljavanje', kao prvi rezultat ovog novog pristupa, predstavljen je 24. jula i trebao bi postati osnova za hitne ekonomske reforme i za Nacionalni program ekonomskih reformi čiju izradu Komisija očekuje od zemlje početkom 2015. Komisija također očekuje da će Bosna i Hercegovina postupati hitno na prihvatanju prilagodbe trgovinskog dijela Privremenog sporazuma i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s obzirom na pristupanje Hrvatske EU, a na osnovu tradicionalne trgovine između ove dvije zemlje. 

Politički kriteriji

Razmatrani su različiti kriteriji u kojima je BiH u zaostatku. Tako u političkim kriterijima se navodi da je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine načinila veoma ograničen napredak u pogledu usvajanja zakonodavstva vezanog za EU integracije. Politička i međuetnička neslaganja imala su izrazito negativan uticaj na rad skupština na državnom nivou i u Federaciji. 

Drugo, BiH još uvijek nije provela presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci. Ovo je navelo Komesara Fülea da okonča svoj angažman na tom planu u februaru. Sve dok se ne riješi pitanje iz presude u predmetu Sejdić-Finci, BiH nastavlja da krši vlastitu međunarodnu obavezu.

Navodi se i nedostaak mehanizma koordinacije za pitanja EU integracija, što se održava i na nivo finansijske pomoći. Nisu usaglašene sektorske strategije u područjima kao što su transport, energetika i okoliš koje bi se odnosile na cijelu zemlju.

Efikasnost i funkcionalnost javne administracije na i između raznih nivoa vlasti i dalje prouzrokuje ozbiljnu zabrinutost. U sličnom smislu je i u pravosudnom sistemu postignuto veoma malo napretka. Strukturirani dijalnog o pravosuđu ostaje važna platforma za konsolidaciju konsenzusa o pravosudnoj reformi, a proširen je i na druga pitanja vezana za vladavinu prava. Malo je napretka postignuto u reformama za smanjenje korupcije koja i dalje pogađa cijeli javni sektor i ostaje najviše akutna u područjima pružanja usluga i pristupa zapošljavanju. 

Ekonomski kriteriji

Tokom 2013. ekonomija se donekle oporavila i rast je dostigao 1,5%. Međutim, ovaj skromni uspon je posustao u prvoj polovini 2014. kada se rast ponovo usporio, a kratkoročni rast je dodatno osujećen poplavama u maju. Stopa nezaposlenosti je ostala uporno visoka. Kvalitet javnih finansija ostao je nizak iako je upravljanje javnim finansijama donekle ojačano. Uprkos nekim sitnim poboljšanjima, konsenzus o središnjim pitanjima ekonomske i fiskalne politike i dalje je slab i time nastavlja kočiti reforme na nivou cijele zemlje. Veliki i neefikasni javni sektor sa višestrukim preklapanjima nadležnosti i dalje predstavlja rizike za fiskalnu održivost. Neefikasni pravni i sudski sistem ugrožava provedbenu sposobnost i ostaje da predstavlja jasan faktor odvraćanja za investicije kao i izvor korupcije. 

Nizak nivo efikasnosti u javnom trošenju u Bosni i Hercegovini i dalje je razlog za zabrinutost. Nastavak strukturalnih krutosti kao što je pretjerano oporezivanje rada, loše usmjereni socijalni transferi i neefikasnost obrazovnog sistema zahtijevaju mjere koje će osloboditi potražnju za radnom snagom. Udio javnih preduzeća u ekonomiji uporno je visok. Vlasti bi trebale ponovo pokrenuti privatizaciju kako bi se unaprijedila fiskalna situacija i uvelo više konkurencije. 

Zakonodavstvo EU

Nedostatak istinske političke podrške za plan EU integracija, izostanak funkcionalnog mehanizma za koordinaciju o pitanjima EU integracije i unutrašnji sporovi oko nadležnosti doveli su do ograničenog napretka u pogledu približavanja zakonodavstvu  i standardima EU u mnoštvu različitih sektora. U nizu područja dalji napredak koči nedostatak strategija koje bi se odnosile na cijelu zemlju.

Nažalost, nedostatak usklađenosti sa zahtjevima EU u područjima poljoprivrede i ruralnog razvoja, sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike i ribarstva i dalje sprečava izvoz robe životinjskog porijekla u EU. U području prirodnog gasa dolazi do ozbiljnog i stalnog kršenja obaveza države shodno Ugovoru o energetskoj zajednici što je potrebno hitno riješiti. Napredak je postignut na području unutrašnjeg tržišta kroz usvajanje zakona o javnim nabavkama čime je BiH omogućeno usklađivanje sa relevantnim zakonima EU.