Grošelj za NAP: Schmidt je alat u rukama različitih aktera, a Krišto predvodnica politika potpuno suprotnih evropskim vrijednostima

(Patria) - Slovenački europarlamentarac Klemen Grošelj prepoznatljiv je po prijateljskom odnosu spram Bosne i Hercegovine, a njegovi istupi vezani za nasrtaje na suverenitet, demokratiju i ljudska prava unutar Bosne i Hercegovine, doveli su ga u red evropskih prijatelja BiH kojima se vjeruje. 

Upitan da prokomentariše medijske navode kako se Crhistian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, sprema donijeti nove odluke o Ustavu BiH, iako nije riješio ni posljedice ranijih, Grošelj za Agenciju Patria kaže: “Moja lična procjena je da je poslije neuspjeha pregovora oko rješavanja pitanja odnosa između Srbije i Kosova, došao trenutak, prije svega za europsku pa i američku politiku na Zapadnom Balkanu, da se pita kako dalje i prije svega, kako osigurati, da taj neuspjeh ne destabilizira stanje u Bosni i Hercegovini. Gospodin Schmidt može da u tome odigra važnu ulogu, ali on to nije u stanju učiniti jer je više manje samo alat u rukama različitih aktera.

Njegove intervencije su se u prošlosti već potvrdile kao politički nepromišljene i dugoročno, bosanskoj politici, za državu Bosnu i Hercegovinu, njezine građane, pa i sve aktere u BiH, uključujuči međunarodne, vrlo loše, pa čak i štetne. Schmidt bi svojim odlukama trebao da učvršćuje demokratske standarde u zemlji i traži od političkih snaga, onih nacionalnih i građanskih, da prave političke kompromise u interesu svih građana BiH. On to ne radi.”

Mnogi smatraju da je EU previše slaba u odnosu na SAD  kada je riječ o Zapadnom Balkanu. Grošelja smo pitali je li EU definitivno izgubila utjecaj nad Schmidtom, a SAD ostvarile ključnu ulogu u instruisanju Schmidta prilikom odlučivanja? 

“Trebao bi da spriječava secesionizam i sve političke aktivnosti, koje destabiliziraju zemlju i temeljne principe Daytona i ustavnog poretka u BiH i spriječavaju BiH na putu u EU. Šta on sada radi je da svojim odlukama podržava implementaciju plana dijela međunarodne zajednice, koji bi trebao, da stabilizira zemlju kroz formiranje vlasti u BiH, a ustvari zbog šireg zbivanja u Europi i samom regionu, srednjoročno i dugoročno BiH destabilizira i učvršćava etničke i druge podjele u BiH, pa i regionu. Koliko je pogrešna ta politika vidi se u neuspjehu spriječavanja politike Dodika, koja ne samo da prijeti suverenitetu i cjelovitosti BiH, već unosi u bosansku politiku jake nedemokratske i iliberalne političke tendencije, koje se sada iz Republike srpske šire i u Federaciju”, kaže Grošelj za Patriju. 

Slovenskog europarlamentarca podsjetili smo na saslušanja Schmidta po bijelom svijetu. Ali i na kritike koje su uslijedile. Potom smo upitali je li Schmidt postao dio problema a ne rješenja u Bosni i Hercegovini?

“Drugi problem Schimdtovih odluka je da u okviru olakšavanja formiranja Vlade FBiH stvara situaciju, koja će dovesti do još veće nacionalne i etničke segregacije unutar Federacije i BiH. Cilj njegovih intervencija bi trebao biti dugoročni razvoj građanske perspektive BiH baziran na vrijednostima i principima na kojima funkcionira EU i sve moderne demokratije. Jer principi građanske demokratije ne isključuju zaštitu i prava bazirana na nacionalnim i drugima identitetma, bitno pitanje bosanske budućnosti je kako naći balans između tih principa. Sada se to pokušava prije svega kroz učvršćivanje nacionalnih identiteta. A to je dovelo, da svega što sada vidimo na Kosovu i u Republici srpskoj. Paradoksalno to se radi kroz formiranje nove Vlade FBiH u kojoj važnu ulogu trebaju da igraju građanske stranke, ali one već sada nažalost nisu u stanju umanjiti ili spriječiti dominacije jedne nacionalne partije i njenih političkih ciljeva i to će onemogućiti BiH napredak u smjeru većeg političkog pluralizma.

Jer sam po prirodi optimista, ja se nadam, da će nova struktura vlasti pokrenuti reforme i promjene u BiH, uključujuči 14. ili ono što je sada 8. tačaka Europske komisije. Ali se istovremeno, na onome što sam vidio poslije izbora, a očito poslije nastupa Borjane Krišto u EP, plašim da nećemo vidjeti ništa od toga. Zašto? Vrlo jednostavno, jer ono što zahtijevaju ove tačke je u fundamentu suprotno svim principima i idejama na kojima bazira bosnska politika, a nažalost i dio međunarodne politike do BiH koja traži brza rješenja kroz loše odluke“, zaključuje Grošelj u razgovoru za Patriju. 

(R. Belko)