Govor pape Franje: Sloga među Hrvatima, Srbima i Bošnjacima ima važnost koja seže daleko van BiH

-Zahvaljujem članovima Predsjedništva BiH na ugodnom dočeku, osbito na srdačnim pozdravima gospodina predsjedavajućeg Mladena Ivanića koje mi je uputio u ime svih vas, kazao je papa Franjo na početku svog obraćanja u zgradi Predsjedništva BiH, javlja reporter novinske agencije Patria.  

Radostan sam što sam došao u ovaj grad koji je mnogo propatio u krvavim sukobima u prošlom stoljeću ,a koji je ponovo postao mjesto dijaloga i mirnog suživota.

Sarajevo, baš kao i BiH ima posebno značenje za Evropu i čitav svijet. Stoljećima su na ovim prostorima prisutne zajednice koje ispovijedaju različite vjere, pripadaju različitim narodima i kulturama, zajednice bogate u svojim posebnostima, te ponosne na svoju jedinstvenu traidiciju.  

Sve ovo tokom dugo vremena nije predstavljalo poteškoće u međusobnim prijateljskim odnosima.

Čak nam i sama arhitektonska struktura Sarajeva govori ovome u prilog, jer se u svom urbanističkom spletu u neposrednoj blizini uzdužu sinagoge, crkve i džamije te je grad s pravom dobio naziv evrpski Jeruzalem.

On zapravo predstavlja jedno velikio raskrižje kultura, naroda i vjera, kazao je papa Franjo i dodao:  

- Sveta stolica se raduje svemu što je urađeno u proteklim godinama. Nakon studene zime procvjeta proljeće. Sa ovim osjećanjima molim se za mir i Sarajevo i cijelu BiH. Mir Vama.

Dolazim kao hodočasnik mira i dijaloga, 18 godina poslije povijesnog Svetog Ivana Pavla II koji se zbio neposredno nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Drago mi je vidjeti postignute napretke, na kojima trebamo zahvaliti gospodinu i tolikim ljudima dobre volje. Međutim, važno je ne zadovoljiti se postignutim, nego tražiti kako učiniti daljnje korake u učvršćivanju međusobnog povjerenja te stvarati prilike za produbljivanje uzajamnog poznavanja i poštovanja.

Podrška ovakvom razvoju i temeljni uvjet su blizina i suradnja Međunarodne zajednice, osobito EU i svih država i organizacija koje su prisutne i koje djeluju na području BiH.

BiH je, konačno, sastavni dio Evrope. Njeni uspjsi i drame potpuno se uklapaju u historiju evropskih uspjeha i drama, te su u isto vrijeme vvelika opomena kako bi se uložile sve raspoložive snage da započeti mirovni procesi postanu sve čvršći.

U ovoj zemlji mir i sloga među Hrvatima, Srbima i Bošnjacima te poticaji kojima se u posljednje vrijeme njeguje taj sklad, kao i srdačni i bratski odnosi muslimana, židova i kršćana imaju važnost koja seže daleko izvan granica BiH.

Ovim se daje svjedočanstvo cijelome svijetu kako je saradnja među različitim narodima i religijama u svrhu općeg dobra itekako moguća, kako pluralizam kultura i tradicija može potaknuti i oživotvoriti neponovljivo i učinkovito rješavanje problema. Ovu nadu sam danas vidio na Aerodromu među dječicom koju sam pozdravio.

Svi bismo trebali prepoznati naše temeljne ljudske vrijednosti, kako bismo se uspješno suprotstavili divljaštvu onih koji bi od svake različitosti htjeli stvoriti priliku za nasiljem.

U ime se ovih vrijednosti može i mora surađivati, graditi i razgovarati, opraštati i s njima rasti. One tako dopuštaju sazvučju različitih glasova da se oblikuju u plemenit i skladan himan, nasuprot fanatičnom kriku mržnje. 

Političari su pozvani na plemenitu zadaću da budu prvi koji će služiti svojim zajednicama, radeći prvenstveno na očuvanju temeljnih ljudskih prava, među kojima istaknuto mjesto ima ono o vjerskoj slobodi. Na taj će se način konkretnim zalaganjem moći izgraditi mirotvornije i pravednije društvo, u kojem bi se uz pomoć svagog člana rješavali mnogovrsni problemi iz svakodnevnog života naroda.

Da bi se ovo ispunilo, prijeko je potrebna stvarna jednakost svih građana pred zakonom, posebno u njegovoj provedbi, bez obzira na njihovu etničku, vjersku ili geografsku pripadnost, tako će svi, bez razlike, u potpunosti osjećati dionicama javnog života, i uživajući ista prava, moći će aktivno dati svoj posebni doprinos općem dobru.

Katolička crkva sudjeluje u projektu materijalne i moralne obnove BiH molitvom i zalaganjem svojih vjernika i institucija, dijeleći tako njene radosti i brige, želi i dalje neumorno svjedočiti svoju posebnu blizinu prema siromašnima i potrebnima, potaknuta naukom i primjerom svojeg božanskog učitelja, Krista.

Sveta se Stolica raduje svemu što je postignuto u ovim godinama i jamči svoju skrb u promicanju suradnje, dijaloga i slodiarnosti, svjesna da su mir i međusobna pažnja u civiliziranom i uređenom suživotu nužni uvjeti za trajan i stvaran razvoj, istakao je papa Franjo u svom govoru.