Hrvatska želi osnovati regiju u kojoj bi upotreba GMO sjemena bila zabranjena

Zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir je u sklopu programa 12. Mediteranskog sajma zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva koji se od 26. - 29. marta 2015. održava u Dubrovniku, održala predavanje na temu „Alpe-Adria – regija bez GMO-a".

- Kao što često govorim, vjetar i pčele ne poznaju državne granice. Ako hoćemo sigurnost tada moramo djelovati zajedno s našim evropskim partnerima i prijateljima. Baš zato sam tokom svog saborskog mandata kao predsjednica Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora započela i inicijativu o proglašenju regije Alpe-Adria područjem slobodnim od GMO-a. Nažalost ta inicijativa tada u Hrvatskom saboru nije dobila potrebnu političku podršku kako bi bila izglasana na plenarnoj sjednici jer smo bili na kraju mandata a slijedeća politička garnitura nikada više to nije stavila na dnevni red - rekla je Petir.

Nakon što je na temelju 43. 000 glasova hrvatskih građana izabrana u Europski parlament Marijana Petir je formalizirala tu inicijativu te ju je u oktobru 2014. uputila zastupnicima Europskog parlamenta iz država regije Alpe-Adria (Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Austrije i Italije). Dosad je za nju dobila podršku svih slovenskih zastupnika, većine hrvatskih i mađarskih te zastupnika iz Austrije i Italije, iz svih zastupljenih parlamentarnih skupina, što je, kako je zaključila, dobar znak budući da to pitanje nije vezano uz stranačku politiku već je to pitanje osobnog morala i savjesti.

U nastavku predavanja u Dubrovniku Petir je upozorila na to da je početkom ove godine Evropski parlament donio novu Direktivu kojom se "navodno" daje pravo državama članicama da samostalno odlučuju o tome hoće li dopustiti sjetvu GM sjemena na svom državnom području, međutim, kako je pojasnila, ta Direktiva nije u potpunosti zaštitila pravo država članica, njihovih regija i lokalne uprave na potpuno samostalan i neovisan politički izbor, već to pravo uslovljava.

Uz to, državi članici oduzima se pravo potpunog upravljanja rizikom uslovljavajući je da ograničava uvođenje GMO samo na osnovu argumenata (političke odluke) koje Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) nije odobrila. Na taj način, u slučaju da nešto pođe po zlu, sve troškove sanacije štete u okolišu snosi poljoprivrednik koji je koristio odobrenu GM sortu ili troškove uklanjanja štete snosi država. Niti štetu snosi proizvođač GM-a tj. multinacionalna kompanija niti onaj koji provodi procjenu rizika (EU putem EFSA-e).

- Prijetnja GMO-a nije imaginarna prijetnja kojom se bave isključivo eko-aktivisti. GMO sa sobom donosi cijeli niz pitanja koje je potrebno sagledati prije donašanja ozbiljne odluke. Jednom kad se odluka donese nema povratka. Ponašanje GMO-a u okolišu ne može se predvidjeti u svim segmentima kompleksnosti interakcije s drugim faktorima u okolišu.

Pojedini zaštitni mehanizmi ne moraju funkcionirati u svakom okolišu na jednak način. Sam postupak odobravanja GMO sjemena je dugačak i kompleksan, a štete od uvođenja GMO u okoliš, zajedno sa svim popratnim agrotehničkim sredstvima i mjerama, po biološku raznolikost i konvencionalnu te posebno ekološku poljoprivredu nisu predvidive - rekla je Petir.