Članak

1.500 mladih iz svijeta saznalo istinu o genocidu!

Centar za postkonfliktna istraživanja je u protekle četiri godine doveo više od 1.500 mladih ljudi iz cijelog svijeta koji su obišli lokacije ratnih zločina, mjesta genocida i masovne grobnice u Bosni

Centar za postkonfliktna istraživanja je u protekle četiri godine doveo više od 1.500 mladih ljudi iz cijelog svijeta koji su obišli lokacije ratnih zločina, mjesta genocida i masovne grobnice u Bosni i Hercegovini, javlja bh. novinska agencija Patria (NAP).

Projekt-menadžer Centra, Velma Šarić za bh. novinsku agenciju Patria govori o aktivnostima Centra od nastanka 2010. godine, koji kroz kontakte sa mladim stručnjacima i istraživačima sa uglednih univerziteta čuva i širi istinu o događajima tokom agresije na BiH.

Šarić kaže da su BiH posjetili studenti Harvard univerziteta, Džordžtauna (Geogetown), Univerziteta iz Njujorka (New York), Univerziteta iz Kopenhagena itd. Stalnu saradnju Centar ima sa Institutom za nestale (ICMP), a finansijska sredstva za projekte dobili su od State Departmenta, Ambasade Norveške i Švicarske u BiH, Nacionalnog demokratskog instituta u Vašingtonu, UN-a...

- Centar je baza koja organizira logistiku za posjete te edukativna predavanja. Nezaobilazan je odlazak svake grupe u Srebrenicu, gdje oni na licu mjesta imaju priliku vidjeti razmjere zločina u BiH. Zatim, idemo u Podrinje u identifikacijski centar ICMP-a gdje u hladnjači vide šta ljudski um može da planira i uradi. Da vide posljedice genocida – kaže Šarić.

Ona ističe da grupe obilaze i mjesta na kojima su bili koncentracioni logori Omarska, Trnopolje i Keraterm.

- Trudimo se da ukažemo na neka mjesta zločina koja su zaboravljena, kao što su Ahmići i Stupni Do. Posjete Sušici u Vlasenici i tuzlanskoj Kapiji. Trudimo se očuvati sjećanje i prenijeti istinu mladim ljudima. Ako ponesu pravo znanje i sretnu se sa žrtvama, onda im jasan karakter rata u BiH – kaže Šarić.

Osim ovih projekata, organiziraju se izložbe fotografija koje pokazuju portrete iz Holokausta, Kambodže, Ruande i BiH. Prošle godine izložba je bila postavljena na glavnim trgovima u nekoliko bh. gradova (Srebrenica, Bratunac, Brčko, Bijeljina, Trebinje, Tuzla...)

- Kroz ovakve projekte pokušavamo podstaći mlade ljude da nađu slične priče i da ih ispričaju na svoj način. Pokušavamo naučiti mlade da preuzmu rizik i pokažu moralnu odgovornost – navodi Šarić za NAP.

Jedan od programa su i dokumentarni filmovi. Šarić je radila i kao konsultant na filmu Anđeline Đoli (Angelina Jolie) „U zemlji krvi i meda“. Ističe da se svim projektima odazovu i udruženja žena i majki Srebrenice koje su doživjele i preživjele najgore ratne strahote.

Inače,  prvi projekat Centra za postkonfliktna istraživanja je projekat „Obični heroji“ koji je finansirao State Department 2010. godine. To je projekat Yale Univerziteta koji se bavi specifičnom temom moralne hrabrosti i spašavanja. Govori o ljudima, običnim ljudima koji su u vrijeme rata, genocida i konflikta ustali i pokazali moralnu hrabrost i spasili drugog čovjeka.

- Mi smo posebno ponosni na priču koja je 2011. godine dobila i nagradu Medalju časti državne sekretarke SAD-a Hilari Klinton. To je priča o Mini Jahić i Feridu Spahiću. Mina je 1992. godine sakrila Ferida Spahića koji je pobjegao sa strijeljanja na Sokocu. Grupa od 79 muškaraca iz Rogatice i Goražda, dovedena je na prirodnu jamu Paklenica i svi su sistematski strijeljani. Jedina osoba koja je pobjegla je bio Ferid. Mina se nije plašila, iako su bili u okruženju srpskih sela. Bio je kod nje tri mjeseca. Rizikovala je vlastiti život i život svojih sinova – kaže Šarić, a prenosi NAP. 

#BiH