Sarajevo 20 godina poslije: Otvoreni, skriveni, transformisani i zaliječeni ožiljci

Tekst Benjamina Goffriera „Ožiljci Sarajeva“ objavljen na stranici balkandiskurs.com donosi priču o glavnom gradu BiH 20 godina poslije agresije na BiH, a agencija Patria prenosi dio ovog teksta.

- Skoro 20 godina nakon rata, gradski pejzaž Sarajeva još uvijek je izrešetan rupama od metaka i kraterima od granata na fasadama i pločnicima. Ovi ostaci su ožiljci Sarajeva. Kao i čovjek, i grad ima svoje vlastito tijelo koje vremenom raste i mijenja se. I upravo kao što sijeda kosa ili bore mogu reći nešto o čovjeku, tako i zgrade i trgovi mogu dati informacije o historiji grada.

Međutim, kako bismo razumjeli neverbalni jezik kojim ti se obraćaju ovakvi ožiljci, moramo promijeniti način percepcije kako bismo primijetli sve što ostaje oko nas. U suprotnom ožiljci će ostati nijemi.

Otvoreni ožiljci

Još uvijek su vidljive rupe od metaka i krateri od granata. Izvan centra grada mnoge fasade još uvijek nisu obnovljene. Ovi ožiljci su najvidljiviji ostaci opsade Sarajeva koja je trajala tokom bosanskog rata. Trajala je 1425 dana, od 5. aprila 1992. do 29. februara 1996. godine, i poznata je kao najduža opsada jednog glavnog grada u historiji savremenog ratovanja.

Razno oružje je korišteno tokom opsade, uključujući granate, tenkove, protuavionsko oružje, teške mitraljeze, VBR-ove, raketne avionske bombe i snajperske puške. Rupe od metaka i krateri od granata koji su ostali nedirnuti svjedoče o destruktivnoj moći koju posjeduje oružje. Njihovo naglašeno postojanje posmatraču direktno pokazuje svu brutalnost rata.

Skriveni ožiljci

Mnogo fasada je djelomice obnovljeno. Krateri i rupe od metaka su ispunjeni kamenom ili žbukom kako bi se zgrade zaštitile od daljeg propadanja. Iako su ovi ožiljci opsade prekriveni, i dalje je očito njihovo porijeklo. Na ovaj način sjećanje na rat se čuva, a osnovni standardi restauracije sprječavaju dalje propadanje zgrada.  Sporadično pokrivanje rupa i kratera žbukom stvara zanimljive, pa ponekad i bizarne uzorke. Neki izgledaju kao djela savremene umjetnosti, a drugi podsjećaju na ožiljke od akni. Njihovo prikrivanje je moglo umanjiti snagu koju ovi krateri imaju na svakoga ko ih vidi, pa zato onaj ko ih vidi mora mnogo više upotrijebiti maštu da vizuelno zamisli brutalno porijeklo tih ožiljaka. 

Transformisani ožiljci

Neki rijetki primjeri prikazuju kako su rupe od metaka i krateri transformisani kako bi prenijeli određenu poruku. Na taj način građani preuzimaju vlasništvo nad svojom prošlošću stvarajući spomenik onoga što je ostalo od opsade, te  ga transformišu u nešto značajno za sadašnjost. Javni prostor u ovom smislu ne samo da otkriva nešto o prošlosti grada, već nudi i savremene impresije i interpretacije stanovnika grada. 

Grafiti su još jedan od načina na koji su ljudi transformisali rupe od metaka. U nekim slučajevima, grafiti su upotrijebljeni da  negativan utisak koji je ostao od rupa od metaka preobrate u nešto pozitivno, kao što su na primjer uradili kada su na rupe od metaka iscrtali lice sunca koje se osmjehuje (fotografija ispod).  U drugim slučajevima, rupe od metaka su zanemarene kod stvaranja grafita, ali ožiljci ostaju vidljivi, iako je možda moć njihove ekspresije umanjena. U ovom smislu, ožiljci služe samo kao pozadina na platnu koja čeka kreacije budućih umjetnika aludirajući na prošla vremena. 

Zaliječeni ožiljci?

Nakon rata skoro cijeli grad je bio uništen. Zahvaljujući angažmanu domaćih i stranih investitora Sarajevo je prošlo proces velike rekonstrukcije. Oštećene zgrade su popravljene, danas se moderni stambeni objekti izgrađuju širom grada. Sarajevo je postalo jedan od gradova koji se najbrže razvija u regiji. Mnogi ožiljci su nestali, a samo nekoliko ih je ostalo. I dok je gradski centar skoro potpuno obnovljen, rezidencijalna područja Sarajeva i dalje trebaju biti izgrađena. Upravo u tim dijelovima nalazi se većina ožiljaka koji su nekad bili uobičajeni u cijelom gradu. 

Cijeli tekst možete pročitati ovdje