Dodik može pričati o nezavisnosti RS, ali u realnom životu to ništa ne znači

Tonino Picula, hrvatski političar i zastupnik u Evropskom parlamentu gostujući danas kod Aleksandra Stankovića u emisiji „Nedjeljom u 2“ na Hrvatskoj radioteleviziji kazao je kako se Dodikova izjava da je otcjepljenje Krima putokaz kako RS treba postupati u BiH, može tumačiti kao kontinuitet njegovih pokušaja da to pitanje održi živim. Ali, smatra Picula, ta Dodikova karikaturalna izjava ništa neće promijeniti u realnom odnosu snaga, prenosi bh. novinska agencija Patria (NAP). 

Čak i po Dejtonskom sporazumu, kaže Picula, Republika Srpska ne može raspisati referendum o otcjepljenju od BiH. 

Komentirajući cjelokupno situaciju u BiH Picula je rekao da je BiH najkompleksnije i najotvorenije pitanja koje može utjecati na stabilnost cijele regije te da međunarodna zajednica mora pomoći da se pitanje BiH riješi.

- Očito je da se BiH sada nalazi u jednoj nemogućoj situaciji. Dejtonski mirovni sporazum je bio jedan dobar sporazum o prekidu vatre, ali on je izrazito loš dokument na osnovu kojeg možete razviti funkcionalnu državu, višenacionalnu, državu modernih institucija, prosperitetnog gospodarstva – smatra Picula. On vjeruje da se situacija u BiH može promjeniti samo međunarodnim posredstvom, a nikako oslanjajući se samo na domaće političare.

- Ako budemo od političara u BiH očekivali da oni vlastom inicijativom pokrenu stvari sa mrtve tačke, još ćemo se dugo načekati – rekao je Picula. 

Na upit novinara Stankovića kako je muguće da je Kosovo moglo dobiti nezavisnost, a Krim ne može, i kako to da međunarodna zajednica ima različite kriterije, Picula je kazao kako slučaj Krima i Kosova ni izbliza nije isti.

- Sporazumom iz 1994. godine, tzv. Budimpeštanskim sporazumom, gdje su supotpisnice bile Velika Britanija i SAD, Ruska Federacija je garantovala cjelovitost i teritorijalni integritet Ukrajine ukoliko se ona odrekne nuklearnog oružja. Jer, u momentu raspada Sovjetskog Saveza, i Kazahstan i Ukrajina su bile nuklearne sile. Ali, pod pritiskom Zapada, one su se odrekle svog nuklearnog oružja i deponirale ga nazad u Rusiju. I, čini mi se, 1997. godine, potpisan je još jedan sporazum između Kijeva i Moskve u kojem je Ruska Federacija zagarantovala pravo Ukrajine na cjelovitost na cijelom svom teritoriju.

Kosovo je sasvim nešto drugo. Ono je na neki način bilo polurepublika i u jugoslovenskom sistemu. Ustav iz 1974. godine mu je to na neki način garantovao. Na kraju krajeva, temeljem tog Ustava iz 1997. godine, i Hrvatska je s pravom dobila pečat za svoju suverenost – objasnio je Picula.