Lazović: Klinton je poručio Izetbegoviću da Banja Luka ne smije pasti!

Danas se navršava 19. godišnjica od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, piše bh. novinska agencija Patria (NAP).

Dejton ili Mirovni sporazum zaustavio je krvave sukobe u BiH, koji su trajali od 1992. do 1995. godine, a započeli su srpskom agresijom na Bosnu i Hercegovinu.

Učesnik mirovnih pregovora Miro Lazović za Patriu kaže da 19 godina poslije postizanja Djetonskom mirovnog sporazuma BiH se i dalje nalazi u jednom nedefinisanom stanju.

- BiH je razapeta između Brisela i nepovoljnih Dejtonskih ustavnih rješenja. Dejtonski mirovni sporazum davno je trebao biti predmet revizije, jer je i sam njegov naziv mirovni sporazum završen onog trenutka kada je stabiliziran mir na prostorima BiH, a njegova revizija je trebala biti tim prije što Dejtonski mirovni sporazum više afirmira etničke i svake druge podjele nego što integriše državu – kaže Lazović.

On napominje da je svaki bh. građanin diskriminisan samo na različitim dijelovima BiH i takav Ustav kompromitira naše društvo i suprotan je Konvencijama o ljudskim pravima i u tom kontekstu sigurno da je već davno trebao biti promijenjen prije svega Aneks 4 koji definira Ustav BiH.

- Očekujem da će nakon pisma Njemačke i Velike Britanije i preporuka koje su bile u Briselu izvršiti pritisak na novu vlast na način da se brže krene ka evropskim integracijama i da se prihvate evropski principi, kao da se i dosadašnjim kočničarima integrisanja bh. društva i reformi konačno stavi rampa, jer još uvijek postoje Bonske ovlasti koje bi Valentin Incko trebao da povuče prema njima – dodao je Lazović.

Prisjećajući se 21. novembra prije 19 godina Lazović kaže da je u tom trenutku 1995. godine BiH trebao prekid rata, ali da je bh. delegacija bila svjesna da taj Dejtonski ustav nije dobar za BiH i to smo rekli Ričardu Holbruku (Richard Holbrooke).

- Jasno smo kazali da se s tim Ustavom ne može praviti prosperitet, jer su kreatori rata ugrađeni kao budući graditelji mira, što je nemoguće. Međutim, Holbruk je sam rekao da ćemo morati živjeti s tim Ustavom najmanje 15 godina, a da će poslije toga doći vrijeme da se mijenja. Evo prošlo je 19 godina, a on se još nije promijenio. Holbruk je umro i to na dan kada je ratificiran sporazum u Parizu 14. decembra. Sa njegovom smrću trebalo je sahraniti i Ustav BiH i donijeti neki novi koji bi bio u funkciji demokratizacije i stabilizacije BiH – dodao je Lazović.

To su bili dani u kojima je Holbruk posebnim metodama i prijetnjama vršio pritisak na našu delegaciju, kaže Lazović, dodajući kako je jasno rečeno da ukoliko dođe do prekida mirovnog sporazuma da će SAD dići ruke od BiH da ona vojno neće moći zaustaviti Miloševićevu armadu, i da ćemo se morati sami snalaziti.

- Međutim, mi smo uspjeli tih dana dobiti arbitražu za Brčko, jer je Slobodan Milošević tražio da Brčko pripadne RS-u. U tom trenutku nismo mogli postići više, a podsjećam vas da su Amerikanci gledali svoje interese, jer je Bilu Klintonu, tadašnjem predsjedniku SAD-a trebao mir, jer je išao ka izborima i nakon čega je i dobio drugi mandat – dodao je Lazović.

Priče o prijetnjama su opće poznate, ali Lazović kaže da se one nisu dešavale na plenarnim sjednicama, nego iza zatvorenih vrata kada su se dešavali pregovori u četiri oka.

- Bio sam prisutan na sjednici Predsjedništva BiH gdje su bili i Amerikanci, a kada je Armija RiH bila na vratima Banja Luke i koja je bila spremna da se iseli i Holbruk je doslovno rekao predsjedniku Izetbegoviću: „Predsjedniče, Klinton misli da Banja Luka ne smije pasti“ i to je bila dovoljna rečenica da je trebalo biti zaustavljeno dokle se došlo. Postigli su se teritorijalni procenti i Armija je stala pred Banja Lukom – pojasnio je Lazović.