Hoće li Rusi biti saučesnici u genocidu?

Piše: Muhamed Fazlagić, sociolog, University of Louisville

Približava se, za Bosnu i Hercegovinu a i za Srbiju, jedna od najvažnijih sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 7. jula 2015. godine.

Da je kako nije, i Srbija i Bosna i Hercegovina zbog budućnosti svojih građana borile bi se da se konačno sa najviše svjetske istance pošalje jasna poruka kako se desio genocid u Srebrenici prije 20 godina. Međutim, dvije zemlje su se našle na suprotnim stranama, jer jasno je da će ovom rezulocijom, ukoliko bude usvojena, srbijanska politika gluhih telefona dovesti njene lidere do zida, a otpor takvoj politici biti sve veći vremenom do konačne predaje i javnog izjašnjavanja i prihvatanja činjenica.

Još jednom nemarnom politikom vrh Srbije će do zadnjeg držati svoje građane u zabludi a oni će nastaviti plaćati cijenu takvog nemara. Cijeli svijet će biti na jednoj strani a Srbija usamljena na drugoj. Koji luksuz!

Srbija posljednjih dana pokušava uvući Rusiju u borbu protiv zapada kako bi se blokiralo donošenje rezolucije sa kvalifikacijom genocida. Da li će uspjeti tek će se vidjeti, iako se vjeruje da Rusija ipak neće svim svojim kapacitetima i polugama stati iza pogubne srbijanske politike. Na internetu se ovih dana našao i video grobova ruskih vojnika koji su ubijali građane Bosne i Hercegovine u ratu.

Snimak koji je u prilogu pokazuje groblje blizu Sarajeva gdje su pokopani Ruski vojnici koji su pucali na Bosnu i Hercegovinu. Grobovi Ruskih vojnika se mogu naći i u drugim krajevima Bosne i Hercegovine.  Konkretni dokazi prisutnosti ruskih dobrovoljaca u BiH u vrijeme rata danas su grobovi poginulih u Lukavici, Fazlagića Kuli, Višegradu, Loparama i Bileći.

Jedan od prvih koji su ozbiljno tretirali tematiku ruskih dobrovoljaca u Bosni, bio je Andrej Sarov, ruski novinar koji je objavio knjigu “Nakon kiša” koja svjedoči o učešću ruskih dobrovoljaca i plaćenika u redovima srpske vojske tokom agresije na BiH. Opisujući ruske dobrovoljce Sarov je zapisao; “Tokom jedne bitke kod Višegrada poginulo je 25 ruskih dobrovoljaca. Potreseni pogibijom svojih drugova, dobrovoljci su to skupo naplatili muslimanima. Za svakog poginulog dobrovoljca ubili su po 20 muslimana“.

Da li će ruska diplomatija odlučiti da se solidariše sa ovim segmentom svog društva, koji je bio vrlo instrumentalan u provođenju genocida?

Vjerujemo da će odluka Rusije ipak biti državnička i da neće dozvoliti da se nađe na tamnoj strani historije, iako su neki njeni građani pucali na građane Bosne i Hercegovine u njihovoj zemlji. To je ozbiljna mrlja, a da li će postati veća zavisit će od odluke Rusije 7. jula 2015.