Nikšić: I nakon 20 godina imamo ljude koji pravosuđe koriste za političke progone

Narednog mjeseca održavaju se izbori za predsjednika SDP-a, a u utrci je šest kandidata. Novinar agencije Patria razgovarao je sa aktuelnim predsjednikom Nerminom Nikšićem i o predstojećim izborima, ali i Kongresu koji će biti održan u oktobru, političkoj situaciji u zemlji, kao i o političkim progonima i zloupotrebi pravosuđa i policijskih struktura u tim procesima.

Patria: Objavljeno je šest imena kandidata za predsjednika SDP-a. Među njima ste i vi. Rekli ste da ćete raditi na očuvanju jedinstva u SDP-u. Šta ste konkretno mislili pod time?

Nikšić: Svi mi koji smo istakli kandidature za predsjednika SDP-a moramo uvijek imati u vidu činjenicu da smo mi, prije svega, članovi SDP-a kao i 30.000 drugih članova. Naša je obaveza da ni na trenutak ne zaboravimo da je SDP kao partija, kao ideja koja okuplja ovako veliki broj ljudi bitniji i važniji od svakog od nas pojedinačno, a pogotovo je važniji od bilo koje funkcije. Model unutarpartijskih izbora gdje svi članovi imaju pravo birati je nešto novo, ne samo u BiH već i šire.

Svjestan sam da svaka kampanja koja prethodi takvim izborima nosi priličnu količinu tenzije i može prerasti u žestok politički obračun. Zato u svojim istupima pozivam na obavezu čuvanja jedinstva partije jer je period pred nama pun izazova. No, i pored izbora smatram kako je obaveza svih u SDP-u da rade sve kako bi se to jedinstvo očuvalo i stalno jačalo jer samo tako možemo imati jak SDP. U SDP-u ima mjesta za sve njegove članove, a pogotovo ima mjesta za različita razmišljanja i različite stavove. Za svoje stavove se treba boriti prije svega unutar partije, a svi u partiji smo dužni osigurati ambijent za takvo djelovanje. Nikakav lični interes ili bilo čija pojedinačna ambicija nije vrijednija od jakog i jedinstvenog SDP-a.    

Patria: Politička situacija u zemlji je teška, šta će biti vaši konkretni potezi da to stanje popravite.

Nikšić: Mi smo u ovom trenutku opoziciona partija, a kao državotvorna i odgovorna politička organizacija nije nam nimalo drago što trenutna vlast zemlju objektivno vodi u potpunu neizvjesnost. Činjenica je da će vrlo brzo godina od proteklih izbora, a mi smo stalno u nekim promjenama parlamentarnih većina i evidentno je da SDA i HDZ nemaju ni znanja, a ni volje, da naprave stabilnu vlast. U svakoj zemlji kriza vlasti se rješava vanrednim izborima i to je jedino učinkovito rješenje krize koju trenutno imamo.

Koalicija SDA - HDZ odlučila je, međutim, novu većinu praviti samo na osnovu matematike, a ne bilo kakvog koncepta i ta nova većina, ako je i uspiju napraviti, neće biti dugog vijeka. Mi u SDP-u ćemo nastaviti biti aktivna opozicija i pokušavati dovršiti neke procese koji su bitni za ovu zemlju koliko to budemo mogli. Također, učinit ćemo sve da jačamo opozicioni blok na borbi protiv loše vlasti, sa željom da što prije dođemo do konsenzusa oko stvaranja zakonskih uvjeta za vanredne izbore. Ukoliko toga ne bude, SDA i HDZ moraju preuzeti odgovornost za sve ono što se može očekivati u budućnosti kao rezultat njihove nesposobnosti i neodgovornosti.  

Patria: Svega nekoliko mjeseci nakon izbornog kraha SDP-a na Općim izborima 2014., uspjeli ste vratiti povjerenje SDP-ovih članova u partiju. Već danas SDP-a ima više od 30.000 izdatih članskih kartica. Prvi ste od političkih partija uveli sistem jedan član jedan glas. Koliko je zapravo trebalo političke hrabrosti za ovakve rezove kakve ste vi napravili?

Nikšić: Ideja o uvođenju modela unutarpartijskih izbora gdje svi članovi imaju pravo birati u SDP-u je razmatrana puno prije prošlih općih izbora. Nakon lošeg rezultata kojeg smo zabilježili na izborima 2014. godine upravo je ovakva izmjena Statuta među članstvom označena kao ključ za vraćanje unutarpartijskog povjerenja koje je bilo narušeno, čime je i jedinstvo partije bilo na velikom ispitu. Danas možemo reći da je to bilo ispravno razmišljanje i izvanredan potez, iako je to urađeno u jednom zaista teškom vremenu za partiju i trebalo je hrabrosti ali i mudrosti da se to uspješno provede.

Članovi SDP-a su pokazali svijest, odgovornost i ljubav prema partiji i to je na najbolji način potvrdilo da se za ideju SDP-a može i treba boriti. Ja sam imao privilegiju i ponosan sam što sam bio na čelu SDP-a u periodu dok su se ove velike promjene dešavale. Na ovaj način SDP se izdvojio od svih drugih stranaka u BiH i postavio im je svima zaista visok demokratski standard za budućnost. Ono što je bitno, kada govorimo o SDP-u, mi nećemo na ovome stati jer predstojeći kongres SDP-a početkom oktobra imat će zadatak da nastavi sa izmjenama Statuta upravo u pravcu daljnjeg jačanja pozicije članstva i uspostave, da tako kažem što je moguće veće decentralizacije moći unutar partije.  

Patria: Političke partije prijete političkim progonima neistomišljenika. Koliko je to dobro za državu i da li ćete vi kao opozicija reagirati na te najave?

Nikšić: Politički progoni u BiH su nažalost konstanta u proteklih 20 godina, samo se nekad dešavaju u manjem intenzitetu i manifestiraju se kroz različite oblike. To je jedna od najvećih boljki ove države i našeg političkog, ali i pravosudnog te dijelom i medijskog sistema. Nažalost, to je možda i najbolji dokaz potrebe nastavka reformi u oblasti policije i pravosuđa jer još imamo previše pojedinaca na izuzetno visokim položajima koji ne rade po zakonu, već po diktatu pojedinih centara moći.

Imao sam nažalost takvih iskustava tokom rada u Vladi Federacije BiH i bez opšteg društvenog konsenzusa o potrebi borbe protiv takvih snaga i promjene tog stanja teško ćemo se toga riješiti. SDP će uvijek braniti najviše demokratske standarde i zalagat ćemo se za potpunu depolitizaciju policije te tužilaštva i sudstva i to je sigurno jedan od prioriteta u našem političkom djelovanju.  

Patria: SDA i BPS traže procesuiranje jednog ubistva, supruge lidera BPS-a, za koje navode da je političko. Kakvu poruku šalju građanima traženjem rasvjetljivanja samo jednog slučaja? Imaju li tužilaštva i sudovi u BiH snage da se nepristrasno iznesu sa problemom političkih ubistava u zemlji?

Nikšić: Dosadašnja praksa je potvrdila da pravosuđe nema snage da izađe na kraj sa rasvjetljavanjem takozvanih političkih ubistava. Slučaj o kojem govorite je samo jedan od primjera, a ima ih nažalost previše poput ubistava Nedžada Ugljena ili Joze Leutara ili primjerice atentata na generala Blaža Kraljevića čija se 23. godišnjica obilježava upravo ovih dana. Istupi političkih stranaka, naročito njihovih predsjednika ili članova rukovodstva ne smiju biti selektivni kada su u pitanju ovakvi zločini, a pogotovo ne smiju biti korišteni kao politički pritisak na pravosuđe da se neko procesuira ili ne procesuira. Selektivna pravda nije pravda.

Svi zločini za koje se sumnja da imaju bilo kakvu političku pozadinu moraju se tretirati jednako i svi oni koji su to učinili moraju odgovarati za svoja nedjela. Nažalost, neprocesuiranje takvih zločina kao i političko dirigovanje istraga o tim zločinima, još je jedan dokaz potrebe za daljnjom depolitizacijom pravosudnih i policijskih struktura o kojim sam govorio. Evidentno je kako postoje ljudi koji i nakon 20 i više godina i dalje imaju mehanizme da blokiraju i opstruiraju istrage ovakvih zločina ili da ih usmjeravaju u pravcu obračuna sa političkim neistomišljenicima. To nije dobro za Bosnu i Hercegovinu i njene građane, jer to znači da smo daleko od pravne države i pravne sigurnosti svakog građanina.