Retrogradne snage preživjele su 1945. godinu i 1992. godine u svojoj punini su zaposjele prostor bivše Juglasavije, posebno Bosnu i Hercegovinu, izjavio je za bh. novinsku agenciju Patria (NAP) Admir Mulaosmanović, historičar sa Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu.
- Aprila '45. je fašizam „pobijeđen“, ali je aprila '92 ovdje počeo da luduje. Nažalost, ponovilo se, posebno Bošnjacima, ono što im se dešavalo od 1941. do 1945. godine, a to je genocid. Dakle, te snage '45 nisu u potpunosti poražene. Ali, 6. april jeste važan datum. Postoje epohe koje obilježevaju historiju. Svakako da je oslobađanje Grada Sarajeva veoma značajno – kaže Mulaosmanović za NAP.
Međutim, on upozorava da i to treba „kontekstualizirati“.
- Slobodu koja je došla 6. aprila 1945. godine, u određenim segmentima možemo staviti pod znake navoda, jer je ona za mnoge značila srmrt, progon, i mnogi su nakon tog datuma postali ne samo građeni drugog, već trećeg reda. Komunistički sistem koji je uspostavljen za mnoge nije značio slobodu – navodi Mulaosmanović.
Prema njegovim riječima, primjerice, postoje podaci, i to po svemu sudeći tačni podaci, da je prva jedinca partizanskih snaga koji je ušla u Sarajevo 5. aprila bio 16. muslimanska brigada.
- Da je bila 16. proleterska brigada to se sigurno ne bi zaboravilo. Stvari i činjenice su se malo frizirale u skladu sa potrebama tadašnje političke elite. Zbog čega mi danas ne govorimo da je 16. muslimanska bila prva koja je ušla u Sarajevo, to nije pitanje samo za historičare, to je pitanje za širu društvenu masu. Nespominjanjem te jedinice se želio zanemariti borbeni put te birigade, jer sam naziv muslimanski je bio malo problematičan – ističe Mulaosmanović.
Kako ističe, 6. april nepobitno treba promatrati u jednom širem kontekstu pobjede antifašizma, ali kako kaže, ne smije se period, koji je došao nakon toga, glorificirati.
Znamo da je uveden jednopartijski sistem, demokratsko razmišljanje je apsolutno iskorijenjeno i uspostavljena je komunističa diktatura. Svi koji su drugačije razmišljali, bili su osuđeni na propast. A, manje više u svim naorodima je bilo dosta onih koji nisu razmišljali kao komunisti. To je bio totalitarni režim koji je gušio slobode i prema njemu se treba tako odnositi – zaključuje Mulaosmanović, a prenosi agencija Patria.