BH MAC: Najviše stradanja od mina desi se u proljeće, vodite računa kuda hodate

Povodom obilježavanja  4. aprila Međunarodnog dana borbe protiv mina i stupanja na snagu Konvencije o zabrani protivpješadijskih mina 1. marta 1999. godine, Centar za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) još jednom skreće pažnju na dugoročni problem minske zagađenosti u našoj zemlji, te ukazuje na potrebe intenziviranja pronalaženja dodatnih sredstava za njegovo rješavanje, saopćeno je iz BHMAC-a, prenosi bh. novinska agencija Patria.

Opšta procjena minske situacije u BiH urađena 2012. godine, identifikovala je 1.417 ugroženih zajednica pod uticajem mina/NUS-a.

Lokacije kontaminirane minama/NUS-om direktno utiču na sigurnost oko 540.000 gradana ili oko 15% od ukupnog broja stanovnika BiH.

Nova Opšta procjene minske situacije u BiH biće izvršena do kraja 2015. godine, u okviru II revizije Strategije PMD, koja treba da ukaže na novo činjenično stanje i da pokazatelje za buduće aktivnosti u ovoj oblasti, navode iz BHMAC-a.

Trenutna veličina minski sumnjive površine iznosi 1.176,5 km2 ili 2,3% u odnosu na ukupnu površinu BiH. Definisano je još 9.185 minski sumnjivih mikrolokacija na kojima se, procjenjuje se, zaostalo oko 120.000 mina/NUS-a.

Trenutno se u BHMAC-u nalazi 4.500 projekata za operacije protivminskog djelovanja koje čekaju na realizaciju.

Najzagađenija područja u Federaciji su Srednjebosanski kanton, Unsko-sanski kanton, Zeničko-dobojski i Hercegovačko-neretvanski kanton, odnosno područja Maglaja, Kladuše, Posavine,  Tuzle. U RS najzagađanija područje je u dobojskoj regiji, područje Broda, Šamca i Lopara.

Od početka protivminskog djelovanja u BiH 1996. godine, kada je sumnjiva površina iznosila 4500 km2, kombinovanim metodama protivminskih akcija (netehničke i tehničke metode) do sada je oslobođena površina od 3.324 km2, od čega je 169 km2 očišćeno.

Pronađeno je 59.789 PP mina, 8252 PT mina i 54270 NUS-a.

U periodu 2009. - 2013. godine, za protivminsko djelovanje u BiH su prosječno izdvojena finansijska sredstva u iznosu od 45 miliona KM godišnje. Od toga, iz donatorskih sredstava prosječno je obezbjeđeno 25 miliona KM, a iz svih domaćih izvora 20 miliona KM. Nažalost, to je tek oko 50% od plana, što je i osnovni razlog sporosti procesa.

Podsjećamo Bosna i Hercegovina se kao zemlja potpisnica Konvencije o zabrani protivpješadijskih mina/Otavska Konvencija, na trećoj Revizijskoj konferenciji održanoj prošle godine u Maputu, obavezala da povećati budžetska izdvajanja u cilju ispunjenja preostalih obaveza u sprovođenju protivminskog djelovanja, jer je preduslov za ispunjenje ciljeva zacrtanih Strategijom protivminskog djelovanja da lokalne vlasti preuzmu veću ili potpunu odgovornost za ovu oblast.

Podsjećamo da od 1996. godine, skrivene u zemlji,  mine uzimaju živote, a do danas je ovih naprava stradalo 1.732 osoba, od čega 603 smrtno.

Statistika je pokazala da se najviše nesreća dešava početkom proleća, navode iz BHMAC-a, prenosi NAP.