Sigurnosne provjere besmislene, jer je većina funkcionera pod istragom!

Sigurnosne provjere koje se u BiH vrše za imenovanja na visoke pozicije, očito nemaju smisla, jer u državi gotovo da i nema policijskog čelnika koji iza sebe nema neku istragu ili barem krivičnu prijavu, pokazuje istraživanje bh. novinske agencije Patria (NAP).

Prema mišljenju stručnjaka, one se po političkim prilikama aktiviraju ili čuvaju u ladicama tužilaštava, ali činjenica je da provjere, kroz koje prolaze političari ili oni koji će biti imenovani na visoke pozicije agencija, očito ne daju pravi rezultat.

Denis Hadžović, generalni sekretar Centra sigurnosnih studija (CSS) u izjavi za novinsku agenciju Patria kazao je da je više nego očigledno da se te krivične prijave aktiviraju po potrebi.

- Vidimo da je to slučaj sa Himzom Selimovićem, Goranom Zubcem, Edinom Vranjem itd. Ali, u formalno pravnom smislu ne postoje prepreke da se takav neko pod prijavom kandiduje za neku poziciju, jer nije potvrđena optužnica – kaže Hadžović.

On je dalje dodao da SIPA ili OSA koja vrši sigurnosne provjere na osnovu potvrde tužilaštava daje osobi odobrenje ili ne.

- E, sad je problem što se takvi slučajevi drže godinama u ladicama, a njima se zamaše kad zatreba. Znamo npr. da su nakon rata svi policajci morali proći  provjeru IPTF-a o njihovom učešću u ratu, a znamo poslije, posebno u MUP-u RS-a da su se pojavili mnogi sporni slučajevi – dodao je Hadžović.

Mahanje krivičnim prijavama pod kojima i dođu do čelnih pozicija posebno je izraženo u posljednje vrijeme, od protesta i nemira 7. februara, pa tako svakoga dana se čeka saopćenje Tužilaštva BiH o Goranu Zubcu, direktoru SIPA-e, Himzi Selimoviću, direktoru u ostavci Direkcije za koordinaciju za policijska tijela, Draganu Lukaču, direktoru FUP-a itd.

Kako saznaje bh. novinska agencija Patria, i među kandidatima za upražnjene pozicije u policijskih agencijama, a koji su predloženi za imenovanje ima onih koji su opterećeni istragama.

Tako je protiv Zijada Srabovića koji je prvorangirani za mjesto novog zamjenika Granične policije BiH, još 2008. godine Državna agencija za istrage i zaštitu podnijela krivičnu prijavu za ratni zločin. Te optužbe nikada nisu potvrđene, ali ni odbačene, što ostavlja prostor za pritiske.

Dovoljno je pomenuti slučaj Vahida Alagića, koji je bio na istoj poziciji prije nekoliko godina, ali je zbog istih, nikada dokazanih, optužbi za ratni zločin suspendovan do isteka mandata, a Bošnjaci godinama nisu bili u prilici da imaju svog predstavnika u rukovodstvu Granične policije!