Međusobne optužbe za nerad: Tužilaštvo i Sud BiH vode "rat" saopćenjima

Tužiteljstvo BiH je nezadovoljno odlukama Suda BiH da pusti na odbranu sa slobode osumnjičene u akcijama kodnog naziva "Meso" i "Gibraltar", prenosi bh.novinska agencija Patria. 

- Izneneđeni smo izjavama kako Sud nije bio upoznat sa dokazima i provedenim aktivnostima, te javnost napominjemo da su obje ove aktivnosti provedene po naredbama Suda BiH, koji je izdao naredbe za vršenje pretresa i realizaciju aktivnosti u kojima su uhapšeni navedeni osumnjičeni - saopćeno je iz Tužilašta BiH.

U predmetu Lijanović i dr. Sud BiH je već bio odredio i produžio pritvor, tako da je Sud jučer sam ukinuo svoju odluku.

Tužiteljstvo BiH smatra da ima dovoljno dokaza za procesuiranje osumnjičenih u oba predmeta, koji su pod istragom zbog višemilionskog kriminala, a u predmetu Gibraltar, nezakonitosti i finansijske malverzacije su utvrdile i zemlje Evropske unije, Austrija i Slovenija. 

Smatramo da se ovim dešavanjima ugrožava borba protiv korupcije i ne šalje dobra poruka građanima Bosne i Hercegovine - navodi se u saopćenju..

Također, Tužiteljstvo BiH poručuje da i dalje neće biti nedodirljivih i da ovo neće ugroziti borbu protiv organiziranog kriminala,  korupcije i terorizma, te još jednom napomenuli da u tužiteljstvu nema i neće biti montiranih procesa.

Sud BiH se večeras oglasio saopćenjem za javnost u povodu komentara Tužilaštva Bosne Hercegovine na odluku ovog suda o neprihvatanju prijedloga za određivanje pritvora osumnjičenim osobama u predmetu Neven Kulenović i drugi.

U saopćenju navode da je "sve učestalija praksa Tužilaštva BiH da nezadovoljstvo odlukom Suda izražava putem medija", što je, kako kažu, vrlo zabrinjavajuća pojava.

"Ured za informisanje javnosti Tužilaštva BiH koristi se za davanje pogrešnih informacija o konkretnim okolnostima pojedinih slučajeva, bez poznavanja pravnih i činjeničnih aspekata slučaja koji se iznose na ročištima Suda BiH. Time se nastoji vršiti pritisak na sudije, obmanuti javnost o činjenicama i pravu i što je najopasnije narušiti povjerenje građana u sposobnost rada pravosudnih organa. Takva praksa trebala bi biti predmet razmatranja Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, kao organa koji je dužan osigurati profesionalan rad Tužilaštva BiH", navode u saopćenju Suda BiH.

"Tačno je da je Sud BiH bio upoznat sa aktivnostima koje je Tužilaštvo BiH provodilo u akciji 'Gibraltar', te da je izdavao naredbe za vršenje pretresa. Ta činjenica, međutim, ne znači da će u pretresima koje odobri Sud zaista i biti prikupljeni odgovarajući dokazi koji su dostatni za određivanje pritvora osumnjičenima. Napominjemo da je pritvor prema Zakonu o krivičnom postupku BiH najstrožija mjera osiguranja pristustva osumnjičenih suđenju, te da se ona određuje izuzetno, u slučajevima strogo propisanim zakonom, za što mora postojati značajna količina inkriminirajućih dokaza.

Nadalje, potrebno je znati i da se Sud ne upoznaje s rezultatima naredbi za pretres, jer se one predaju direktno Tužilaštvu, te sve prikupljene dokaze iz takvih pretresa policijske agencije šalju Tužilaštvu, a ne Sudu. Sud se s njima prvi put upoznaje kad razmatra prijedlog za određivanje pritvora, sporazum o priznanju krivice ili prilikom potvrđivanja optužnice. Sud je, svakako, omogućio Tužilastvu BiH da provode istragu, ali odgovornost za način na koji je to urađeno pripada isključivo Tužilaštvu BiH.

Nije dovoljno da samo Tužilaštvo BiH smatra kako postoje dokazi za procesuiranje osumnjičenih, nego da i predoči takve dokaze na osnovu kojih će Sud steći uvjerenje da postoji ne samo osnovana sumnja već i opravdani razlozi za određivanje pritvora. U konkretnom slučaju, nisu ponuđeni dokazi koji bi bili dovoljni za određivanje najstrožije mjere, mjere pritvora", navodi se u obimnom pojašnjenju Suda.

Sud je, kako ističu, o navodnoj obimnoj dokumentaciji pronađenoj u istrazi informisan "samo putem medija". 

"Ukoliko takva dokumentacija postoji trebala je biti dostavljena Sudu BiH, a tužiteljica je, tokom ročišta, morala za svakog osumnjičenog pojedinačno prezentirati dokaze kojim bi potkrijepila osnovanu sumnju. Ovdje posebno treba imati u vidu da je riječ o krivičnim djelima koja se odnose na finansijski kriminal koji se ne može dokazati bez finansijskog vještačenja koje nije urađeno, nego je tek najavljeno. U svrhu postupka neophodno je da stručnjaci finansijske struke daju mišljenje da li su finansijske transakcije bile fiktivne ili ne. Za očekivati je da se finansijska vještačenja urade tokom istrage, odnosno prije upućivanja Sudu prijedloga za određivanje pritvora. To je minimum profesionalizma koje se očekuje od pravosudne institucije na državnom nivou", istaknuto je u saopćenju za javnost.

Sudije Suda BiH prilikom donošenja odluka moraju da cijene dokaze u koje imaju uvid, što je u konkretnom slučaju, na javnom ročištu za određivanje pritvora, urađeno. Na osnovu dokaza koji su ponuđeni u konkretnom slučaju: policijski izvještaji (koji se ne mogu koristiti kao dokaz), bianco nepotpisani ugovor i dokumentacija na stranom jeziku, dostavljena bez prevoda, Sud nije mogao izvesti zaključak da je određivanje pritvora opravdano, poručili su.

"Svakako je dobro što su jučerašnjem ročištu prisustovali predstavnici medija koji su se mogli uvjeriti na koji način je tužiteljica iznijela prijedlog za određivanje pritvora i šta je Sudu ponudila. Takva nepripremljenost i površnost je nedopustiva i ne predstavlja odlučnu borbu s kriminalom. Konačno, potrebno je naglasiti da Sud u ovom predmetu nije odlučivao o krivici osumnjičenih niti o tzv. 'puštanju na slobodu', kako se to nastoji prikazati, a imajući u vidu da je predmet odlučivanja bio prijedlog za određivanje pritvora prvi put", kažu u Sudu BiH.

Na kraju saopćenja za javnost iz Suda BiH oštro poručuju:

"Bilo bi dobro da Tužilaštvo BiH, umjesto što javnost kontinuirano obmanjuje svakodnevnim saopštenjima, snagu i energiju usmjeri na temeljito provođenje istraga, primjenu važećih zakona i edukaciju državnih tužilaca. Jer ukoliko se to ne desi i u budućnosti će krivce za vlastite propuste tražiti u drugima. Na kraju, Sud ističe svoju posvećenost borbi protiv svih oblika kriminala, ali isključivo uz puno poštivanje zakona. Sve drugo bi bilo u suprotnosti sa proklamovanim principima jačanja vladavine prava i pravne sigurnosti. Sud neće mijenjati uspostavljene standarde i zakonom propisane procedure za krivično gonjenje radi nastojanja stvaranja slike uspješnosti i nerealnih statističkih pokazatelja".