Kako je vrijednost Sarajevske Hagade greškom porasla na 700 miliona dolara

Vrijednost Sarajevske Hagade nikada nije zvanično potvrđena niti je izvršena njena procjena, kazao je to za bh. novinsku agenciju Patria Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice BiH. Iako kaže da Sarajevska Hagada od neprocjenjive vrijednosti, ispričao je zanimljivu priču kako se u svjetskoj javnosti pojavila cifra od 700 miliona KM.

- Po odobrenju Vlade BiH, 1995. godine, a nakon priča da je Hagada prodata i da se parama od prodaje Hagade nabavlja oružje i municija za bosansku vojsku, Vlada je dala saglasnost da se Hagada iznese iz sefa Narodne banke i donese u Jevrejsku opštinu da bi se iz originalne Hagade vodio seder povodom Pesaha. Došlo je puno novinara. Između ostalog bio je i dopisnik New York Times-a, dobitnik Pulicerove nagrade Rođer Koen (Roger Cohen) stalni dopisnik iz Sarajeva. Pitao je koja je vrijednost Hagade. Rekli smo da je neprocjenjiva, ali da je zadnja cifra koja se spominjala 7 miliona dolara. Amerikanci pišu brojeve tako što pišu 7.00 . I on je tako i napisao. Poslao je taj izvještaj faksom u New York. Onda je New York Times sljedeći dan objavio da je čuvena Sarajevska Hagada koja vrijedi 700 miliona dolara pokazana u Sarajevu  - pojašnjava Finci.

Navodi da je tada bilo vrlo teško to demantirati, a ono što objavi New York Times je „sveto slovo“.

- Koliko god smo mi lokal-patriote malo je previše, kazao je Finci za NAP.

Finci je pojasnio i iznos od 7 miliona dolara, a koji je 1991. godine tražila uprava Zemaljskog muzeja u Sarajevu za Hagadu. Radilo se o sljedećem.

- Španska vlada je 1991. godine pripremala izložbu povodom 500 godina od izgona Jevreja iz Španije i htjeli su Sarajevsku Hagadu izložiti u Madridu. Tada je uprava Zemaljskog muzeja tražila osiguranje u iznosu od 7 miliona dolara u slučaju da se nešto dogodi. Tako da je to bila jedan aproksimativna cijena  - navodi Finci.

Zanimljivo je da od 1995. godine pa do danas nije ispravljen taj podatak o vrijednosti Hagade od 700 miliona dolara, što potvrđuje i pismo Misije Sjedinjenih Američkih Država u BiH i Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koje su uputile prošle sedmice bh. vlastima povodom poduzimanja aktivnosti na otvaranju Zemaljskog muzeja BiH koji je zatvoren za javnost u oktobru 2012. godine.

Iako zvaničnih informacija o otvaranju ovog Muzeja još uvijek nema, Finci smatra da Hagada može biti izložena i u obnovljenoj sarajevskoj Vijećnici.

- Ako je zatvoren Zemaljski muzej BiH i ako se ne možemo dogovoriti sa drugom direktorom da ga otvori zašto sad kad otvaramo Vijećnicu ne izložimo Hagadu u njoj? Daleko je veća bruka da dođe deset, dvadeset, pedeset hiljada turista u Sarajevo i ne mogu vidjeti Gavrila Principa, rat u Sarajevu, ali mogu Sarajevsku Hagadu, e sad to ne može jer neko ne da ključ. Bolje je barem tako izložiti da se vidi. Nama je žao da se jedno takvo djelo svjetske kulture drži sakriveno – zaključio je Finci.