Bećirović: Građani od Izetbegovića i Radončića trebaju tražiti da osujete Dodikov referendum

Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane Zijad Bećirović u intervjuu za bh. novinsku agenciju Patria objašnjava na koji način se izbjeglička kriza može odraziti na Bosnu i Hercegovinu, analizira međustranačka previranja u zemlji, pomirenju između Bakira Izetbegovića i Fahrudina Radončića, nastojanjima hrvatskih političara da ovladaju finansijskim tokovima u BiH, Dodikovom referendumu o Sudu i Tužilaštvu BiH.

- HDZBiH već dugo vremena nosi hipoteku kriminala i korupcije. Pojedini njegovi čelnici su postali mjerna jedinica za kriminal. Zbog njih se često pokušava kriminalizirati cjelokupan hrvatski narod u BiH, što ne odgovara istini – kaže Bećirović.

Na koji način se kriza, u kojoj se nalazi Evropa nakon izbjegličkih talasa iz Sirije i drugih arapskih država, može reflektirati i prema BiH?

BEĆIROVIĆ: Izbjeglička kriza koja je zahvatila EU za BiH nije samo humanitarno, ekonomsko ili kako neki navode moralno pitanje. Bez obzira kroz šta je prošla BiH od 1992-1996.godine, to je prioritetno sigurnosno pitanje.

BiH mora tražiti od EU i od SAD-a da se zaštite vanjske granice BiH i da se izbjegličke rute ne preusmjeravaju preko BiH. Također, ni u kojem slučaju BiH ne smije dozvoliti, a što zagovaraju Mađarska, Rumunija, Slovačka, Češka, Poljska i druge države, da se na Zapadnom Balkanu naprave izbjeglički centri.

U BiH je od 1992 -1996.godine boravilo nekoliko stotina boraca sa područja Azije i Sjeverne Afrike i dan danas zbog toga Zapad svojim instrumentima, počevši od obavještajnih službi, sigurnosnih snaga i medija, skoro svakodnevno „nabacuje“ hipoteku krivnje najbrojnijem narodu, ali i cijeloj BiH. Bočinja, Željezno Polje, Mehurići, Gornja Maoča su od 1996. godine u fokusu Zapada, a Bošnjaci se stalno moraju nešto pravdati, a upravo su navedeni strani državljani došli uz pomoć tog istog Zapada, preko Hrvatske i srpske teritorije.

Šta će se desiti ako se ispune prognoze birokratskog aparatčika oličenog u izvjesnom Izetu Nizamu, iz Službe za strance BiH, koji svojim diletantizmom svakodnevno medijski bombardira građane BiH o dolasku 10, 20 ili 30 hiljada izbjeglica. Pa, BiH nije izašla nakraj sa 200-300 stranih boraca, a kako će izaći na kraj sa 20.000 ili 30.000 izbjeglica.

Bojim se, da je ulazak velikog broja izbjeglica u BiH osnova za nove sukobe, prvenstveno među Bošnjacima i osnova za nove pokušaje disolucije BiH od strane srpske i hrvatske politike i zbog toga nije slučajno da su jednoglasno podržali dolazak arapskih izbjeglica u BiH, da imaju dodatni razlog i poticaj da rade na disoluciji BiH.

Koji je, u tom slučaju, najbolji način odnosa Bosne i Hercegovine prema izbjeglicama koje dolaze sa Bliskog istoka?

BEĆIROVIĆ: Koliko sam primijetio Vijeće ministara BiH je donijelo određen plan, ali čini mi se da je plan isključivo fokusiran na prijem izbjeglica, što je strategijska greška. Čak i u varijanti da izbjeglice uđu u BiH, ona ne može sama da se nosi sa tim teretom i izazovom.
Plan mora biti rađen u saradnji sa EU i SAD. Moraju se u tom slučaju osigurati znatna sredstva za prihvat izbjeglica, a najvažnije je da se ulazak izbjeglica odvija po tačno utvrđenom programu u kojem bi, prije svega, NATO, EUFOR, strane obavještajne službe u saradnji sa institucijama u BiH radili na trijaži i provjerama osoba koje ulaze u državu.
Jer, ako se desi bilo koji problem u budućnosti, onda će se tačno znati da je to i problem EU i međunarodne zajednice. Bojim se, da će međunarodna zajednica za par godina ukoliko izbjeglice uđu nekontrolirano u BiH reći da je bh. vlast dobrovoljno primila izbjeglice. BiH ne smije dozvoliti da na njenu teritoriju ponovo preko teritorije EU i susjednih država uđu osobe za koje BiH neće znati ko su i šta su. Za EU i SAD bi bilo najbolje da se BiH poštedi koncentracije izbjeglica, jer očigledno da bi se izbjeglice skoncentrirale na teritorijima naseljenim muslimanskim odnosno bošnjačkim stanovništvom, što bi moglo predstavljati u budućnosti nerješiv problem za sigurnost EU i međunarodne zajednice, a u BiH bi dovelo do sukoba.

BiH i bez i izbjeglica ima dovoljno problema koji je opterećuju. Dodik najavljuje referendum, hrvatski političari nastoje ovladati kompletnim finansijama u Federaciji ali i na državnom nivou?

BEĆIROVIĆ: HDZBiH već dugo vremena nosi hipoteku kriminala i korupcije. Pojedini njegovi čelnici su postali mjerna jedinica za kriminal. Zbog njih se često pokušava kriminalizirati cjelokupan hrvatski narod u BiH, što ne odgovara istini. Potrebno je izvršiti dekriminalizaciju politike, a time i dekriminalizaciju hrvatskog čelništva u BiH. O tome su detaljno upoznati najvažniji međunarodni čimbenici.

Sa tako teškim hipotekama čelništva neće se poboljšati položaj Hrvata, a ni prosperitet Bosne i Hercegovine. Upravljanje finansijama na skoro svim nivoima od strane hrvatskog političkog faktora govori o podčinjavanju različitih nivoa vlasti interesima malog broja pojedinaca iz hrvatskog političkog faktora. Zbog toga ne iznenađuje prisutni kriminalitet dijela čelništva odnosno kadrova HDZBiH.

Naravno, to ilustrativno možda više govori o ostalim političkim faktorima, prije svega bošnjačkom i samoj snazi i namjerama SDA, kojoj je važno da je na vlasti bez obzira na cijenu koju plaća. Spremna je na ustupke koji prevazilaze zdrav razum i opravdanu potrebu za takvo štetnim potezima.

Je li Dodikov referendum koji je najavio za novembar ove godine stvarna prijetnja za BiH?

BEĆIROVIĆ: Svi u BiH trebaju pročitati pitanje koje je postavio Milorad Dodik. Referendumsko pitanje ne odnosi se samo na Sud i Tužilaštvo BiH, nego bi rekao na cijelu BiH, jer Dodik govori i o drugim ustavnim nadležnostima države Bosne i Hercegovine.
Dodik je referendumskim pitanjem udario na temelje BiH. Svi se čude i svako nekome nešto dojavljuje, obavještava, nešto sugerira, traži, a Dodik je krenuo na put bez povratka. Ukoliko OHR odnosno međunarodna zajednica ne zaustavi referendum odlukom, je na pomolu disolucija države BiH, odnosno novi rat, jer se disolucija ne može sprovesti mirnim putem.
Ako međunarodna zajednica hoće rat u BiH neka dozvoli Dodiku da realizira referendum. Ovaj referendum me podsjeća na novembar 1991.godine kada su Srbi u BiH izašli na plebiscit i glasali za ostanak u nekakvoj Jugoslaviji, koju im je na kraju Milošević ukinuo raspadom odnosno osnivanjem Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), koja je uključivala samo Srbiju i Crnu Goru. Tada u BiH na političkoj sceni nije bilo Dragana Čovića i rat još nije bio došao u BiH. Rat se vodio u Sloveniji i Hrvatskoj. Danas Čović sa svojim kapacitetom podržava srpski plebiscit odnosno referendum. Čini se da Dodik i Čović sada žele da sigurnosni problem izvezu iz BiH prema Hrvatskoj i Srbiji.

Sve vrijeme u BiH imamo nove i nove političke koalicije i sporazume. Šta vam to govori?

BEĆIROVIĆ: Izgubljeno je dosta vremena. Za BiH bi bilo najbolje donijeti izborni zakon u kojem bi se garantiralo da stranke koje pređu određeni izborni prag - cenzus na izborima automatski ulaze u vlast i da proporcialno  osvojenim procentima glasova dobiju onoliko vlasti koliko su osvojili na izborima. U BiH su već 10 godina svi manje više u vlasti. Onda ima logike da se napravi do sada nešto neviđeno i svakome ko pređe neki izborni prag omogući da bude dio vlasti. Zvuči vam možda nemoguće, ali to je suština života u BiH, jer se ništa ne dešava i uvijek jedni te isti vladaju, samo je pitanje koliko kome dati vlasti, odnosno novca i uticaja.

Ali ipak, razgovori i moguća koaliranja između SDA i SBB-a, odnosno Radončića i Izetbegovića je nešto novo na političkoj sceni?

BEĆIROVIĆ: Sve treba podržati što je u interesu BiH. Ako će ovaj dvojac osujetiti Dodikov referendum, na najbolji način rješavati pitanje Sirijskih i drugih izbjeglica, pokrenuti proizvodnju, osigurati MAP pridruživanja NATO-u i približiti BiH članstvu u EU, onda niko nema ništa protiv toga. Ovaj dvojac ima dva izazova: referendum i izbjeglice. To bi građani trebali odmah tražiti od spomenutog dvojca. Ukoliko ništa ne urade, onda će i ova varijanta koalicije SDA i SBB, kao i ostale koalicije biti simbol za propušteno. Referendum i izbjeglice su najopasnije stvari za BiH, opasnije od katastrofalne ekonomske situacije, jer ukoliko dođe do disolucije države ili unutrašnjih sukoba, onda je sve drugo iluzija. Navedeni dvojac također bi morao obavezno osigurati realizaciju MAP puta za ulazak u NATO. I to bi bio treći izazov za ovaj dvojac u naredne tri godine. Sve drugo je veoma teško realizirati, jer se BiH stalno vrti u „začaranom“ krugu.

Vjerujete li da Izetbegović i Radončić mogu osujetiti i osigurati izazove koje ste naveli?

BEĆIROVIĆ: Prvenstveno u saradnji sa međunarodnim faktorom, EU, SAD odnosno sa Njemačkom. Također treba otvoriti diskusiju sa Dodikom. Dodik je pokrenuo referendum i zbog toga što nije postao dio vlasti na državnom nivou. Koja je razlika između SDS, Mladena Bosića i Ivanića i Dodika i SNSD-a s druge strane. Ja mislim nikakva. Šta je to dobro uradila koalicija Saveza za promjene sa SDS-om i Ivanićem na državnom nivou? Oni su dali kvorum Dodiku da izglasa referendum i bili neutralni, odnosno nisu glasali protiv referenduma u skupštini Republike Srpske.

SDS i cijela ekipa nisu bili protiv referenduma, podržali su referendum osiguravajući kvorum dolaskom na sjednicu. Vrijeme će pokazati, da je bilo veoma opasno izbaciti Dodika iz državne vlasti, jer ipak Dodik kontroliše Republiku Srpsku (RS). Dodiku se nešto slično desilo kao kada su Lagumdžija i Tihić izbacili Čovića i HDZ iz vlasti. Možda navedeni dvojac SDA i SBB može izvršiti prekompoziciju vlasti na državnom nivou i zauvijek zatvoriti priču o referendumu i povesti BiH prema MAP-u. Očekujem da neko argumentirano kaže šta su to Ivanić i  njegova stranka PDP i SDS uradili za BiH. Dodik se suočava sa optužbama o korupciji (kilogram zlata) i njegovim konstantnim lažima građanima RS, jer tačno nakon godinu dana nema ni „malog“ ni „velikog“ ruskog kredita dok se entitet RS nekontrolirano zadužuje (trezorski zapisi). Dodik se sada pokušava približiti Arapima, jer treba novac da bi se održao na vlasti. Zbog toga je bio uz Muhameda Al-Abbara na polaganju kamena temeljca za projekt „Beograd na vodi“. Prije je tražio sastanak sa Erdoganom. On spašava sebe i spreman je na brojne ustupke. Vidite da je u Ugljevik doveo muslimana Tatara Rašida Serdarova. Također mislim, da navedeni dvojac mora u vlast uključiti Demokratsku frontu (DF), pa kako god to nekome zvučalo. SDP-u je u narednom periodu namijenjena uloga opozicije i Željko Komšić ne bi trebao biti u opoziciju zajedno sa SDP, jer to su po svemu dvije različite stranke, a najviše po broju osvojenih glasova na prošlim izborima. DF može biti zamajac u realizaciji ovih velikih izazova vladajućih.